Oporavak tržišta rada: Broj zaposlenih u porastu, dok broj nezaposlenih na evidenciji opada

.
Broj zaposlenih osoba u Unsko-sanskom kantonu je u porastu, dok se broj evidentiranih nezaposlenih osoba smanjuje, podaci su JU Služba za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona. Prema riječima Jasmina Prošića, rukovodioca Sektora za zapošljavanje, na USK trenutno je 37.390 zaposlenih osoba, dok je nezaposleno 33.530 evidentiranih osoba

Pokazatelji ukazuju na to, kako ističe Prošić, da se polako vraćamo na period prije pandemije, kada je zapošljavanje bilo u značajnom porastu. Najuspješnija godina, kada je u pitanju zapošljavanje, bila je 2019. godina, ističe Prošić i dodaje da je u toj godini Kanton imao 39.124 zaposlene osobe. U 2020. godini zbog pandemije koronavirusa taj broj se smanjio na 37.000, da bi u ovoj godini uslijedio porast broja zaposlenih i istovremeno pad broja nezaposlenih za oko 500 u odnosu na prošlu godinu.

 

Slična kretanja su i na području općine Velika Kladuša, gdje je trenutno zaposlena 4651 osoba, što ukazuje na to da je broj zaposlenih u porastu, a evidentirano je 5648 nezaposlenih osoba. Broj nezaposlenih manji je u odnosu na 2020. godinu za 56, a u odnosu na 2019. godinu za 575.

I dalje se bilježi veliki broj odlazaka radnika u inostranstvo. Prošić navodi da se tokom ove godine 635 osoba s područja Unsko-sanskog kantona uredno odjavilo sa evidencije nezaposlenih zbog zaposlenja u inostranstvu, ali naglašava da je veći broj onih koji se zaposle u inostranstvu, ali ne ispoštuju proceduru odjave sa evidencije.

Ohrabruju podaci koji ukazuju na oporavak tržišta rada, ali je potrebno i dalje zajednički raditi na ispunjavanju osnovnog cilja Službe, a to je posredovanje u zapošljavanju. Služba, poslodavci i nezaposlene osobe moraju sarađivati da bi se došlo do cilja, da bi se nezaposlena osoba zaposlila, naglasio je Prošić.

Ove godine Federalni zavod za zapošljavanje je za Unsko-sanski kanton izdvojio 5 miliona maraka kao podršku u zapošljavanju kroz različite projekte. Ta sredstva su plasirana na tržište rada, što s jedne strane govori da je tržište rada živo, ali s druge strane i da je poslodavcima radnik skup, dok je istovremeno radniku ono što odnese kući malo. I to su razlozi zbog kojeg radnici odlaze u inostranstvo. Država je ta, koja bi trebala donijete mjere, koje bi smanjile cijenu rada, a povećale radnicima plate, zaključuje Prošić.