Pokazatelji ukazuju na to, kako ističe Prošić, da se polako vraćamo na period prije pandemije, kada je zapošljavanje bilo u značajnom porastu. Najuspješnija godina, kada je u pitanju zapošljavanje, bila je 2019. godina, ističe Prošić i dodaje da je u toj godini Kanton imao 39.124 zaposlene osobe. U 2020. godini zbog pandemije koronavirusa taj broj se smanjio na 37.000, da bi u ovoj godini uslijedio porast broja zaposlenih i istovremeno pad broja nezaposlenih za oko 500 u odnosu na prošlu godinu.
Slična kretanja su i na području općine Velika Kladuša, gdje je trenutno zaposlena 4651 osoba, što ukazuje na to da je broj zaposlenih u porastu, a evidentirano je 5648 nezaposlenih osoba. Broj nezaposlenih manji je u odnosu na 2020. godinu za 56, a u odnosu na 2019. godinu za 575.
I dalje se bilježi veliki broj odlazaka radnika u inostranstvo. Prošić navodi da se tokom ove godine 635 osoba s područja Unsko-sanskog kantona uredno odjavilo sa evidencije nezaposlenih zbog zaposlenja u inostranstvu, ali naglašava da je veći broj onih koji se zaposle u inostranstvu, ali ne ispoštuju proceduru odjave sa evidencije.
Ohrabruju podaci koji ukazuju na oporavak tržišta rada, ali je potrebno i dalje zajednički raditi na ispunjavanju osnovnog cilja Službe, a to je posredovanje u zapošljavanju. Služba, poslodavci i nezaposlene osobe moraju sarađivati da bi se došlo do cilja, da bi se nezaposlena osoba zaposlila, naglasio je Prošić.
Ove godine Federalni zavod za zapošljavanje je za Unsko-sanski kanton izdvojio 5 miliona maraka kao podršku u zapošljavanju kroz različite projekte. Ta sredstva su plasirana na tržište rada, što s jedne strane govori da je tržište rada živo, ali s druge strane i da je poslodavcima radnik skup, dok je istovremeno radniku ono što odnese kući malo. I to su razlozi zbog kojeg radnici odlaze u inostranstvo. Država je ta, koja bi trebala donijete mjere, koje bi smanjile cijenu rada, a povećale radnicima plate, zaključuje Prošić.