Nisu prošle ni dvije godine od posljednjih parlamentarnih izbora 30. augusta 2020. godine, a u Crnoj Gori su pale već dvije vlade.
Dosadašnja, manjinska vlada premijera Dritana Abazovića srušena je u noći na subotu nakon 113 dana, s 50 glasova od ukupno 81 zastupničkog mjesta u crnogorskom parlamentu.
Pad vlade pokrenula je Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika države Mile Đukanovića, makar joj je donedavno davala podršku usprkos nedostatnom broju zastupnika.
Sporan ugovor
No podrška je prestala nakon što je Abazović nedavno potpisao “temeljni ugovor” sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), za koji u DPS-u smatraju da je neustavan.
Zamjerili su mu i da je napustio evropski put jer u međuvremenu nije došlo do deblokade pravosuđa, što je glavni uvjet za dalji napredak Crne Gore u Evropsku uniju, prenosi Index.hr.
Za rušenje vlade, osim zastupnika DPS-a i njihovih manjih partnera koji su i sami bili u vladi, ključni su bili glasovi opozicionih Demokrata Alekse Bečića koga je Abazovićeva URA prije pola godine smijenila s mjesta predsjednika Skupštine zajedno s DPS-om i potom formirala vladu gdje je dominirala sa Socijalističkom narodnom partijom (SNP) i koju je u Skupštini podržavao DPS.
Demokrati su to tada nazvali “izdajom” i, spletom političkih okolnosti, brzo dočekali šansu da vrate milo za drago.
Za pad vlade glasale su i manje opozicione prosrpske stranke Prava i Ujedinjena Crna Gora dok, s druge strane, prosrpski Demokratski front (DF) nije htio srušiti Abazovića i iskazao mu je čak priznanje na rezultatima u prethodnih 100 i nešto dana.
Abazović je nakon pada svoje vlade poručio da će na kraju “pobijediti narodna volja”, a izgubiti oni koji se možda sad osjećaju kao pobjednici.
“Čestitam novoj koaliciji Mila Đukanovića i Alekse Bečića. Nadam se da će brzo dogovoriti novu vladu. Ja sam vrlo ponosan na sve što smo uradili za 100 dana. Bit ćemo zapamćeni kao vlada koja je najkraće trajala, ali koja je donijela najteže odluke”, izjavio je donedavni premijer.
Abazović se tokom rasprave u parlamentu okomio na Đukanovićev DPS koji je optužio za povezanost s organiziranim kriminalom.
Tvrdi da je sve ovo “politički obračun u kojem neko mora izvući deblji kraj, on ili Đukanović”.
Iz DPS-a su ga podsjetili da nije tako govorio kad su mu dali podršku bez koje ne bi mogao postati premijer.
Pristao na ucjene
“Crna Gora danas nema deblokirane pravosudne institucije. Nemamo dvotrećinsku podršku za to jer je premijer Abazović pristao na ucjene i uvjete koji su mu postavili iz DF-a”, smatra predsjednik kluba zastupnika DPS-a Danijel Živković.
S druge strane, Bečić je rekao da Abazović sad “žali zbog propalog braka s DPS-om” te da nije dobro zloupotrebljavati borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
“Oni su trebali biti tehnička vlada do izbora koji su jedino i najpoštenije rješenje”, smatra Bečić o vladi Abazovića. Istovremeno je poručio kako oni, za razliku od Abazovića, “neće ulaziti ni u kakve koalicije” s DPS-om.
Pad vlade ne znači odmah i vanredne izbore jer bi se najprije morao skratiti mandat ili raspustiti parlament.
Taj postupak niko dosad nije pokrenuo. S druge strane, veoma je teško očekivati da će iko uspjeti formirati treću parlamentarnu većinu u dvije godine jer je jaz između stranaka previše dubok, piše DW.
Demokrati su i Abazovićevu stranku odmah pozvali na pregovore o formiranju nove vlade na temelju rezultata izbora prije dvije godine, ali Abazović im je poručio “da ga ne zovu” jer neće uopće pregovarati jer su još jučer odbili njegovu ponudu za rekonstrukcijom vlade i da u nju uđu i stranke koje su osvojile najviše glasova 2020., ali gdje bi ipak on ostao premijer.
I lider Prave Crne Gore Marko Milačić pozvao je URU i SNP da “pomognu u formiranju nove vlade” od stranaka nekadašnje većine. On vjeruje kako su padom i ove vlade stranke “bliže saradnji” i kako će morati sjesti za pregovarački stol.
No, problem je što se trenutno čini politički nemogućim bilo kakvom kombinacijom doći do podrške 41 zastupnika za novu vladu.
Najrealniji ishod
Demokrati i DF poručuju kako “neće s DPS-om” Đukanovića, a za većinu im nedostaje Abazovićeva URA koja više neće pregovarati. S druge strane, DPS sa svim svojim tradicionalnim partnerima također nema 41 glas, a pitanje je bi li bili spremni opet dati podršku nekakvoj manjinskoj vladi nakon iskustva s Abazovićem.
Sve u svemu, najrealniji ishod su vanredni izbori, ali je i tu pitanje – kad bi oni mogli biti održani? Jer Crnu Goru već čekaju lokalni izbori za 2 mjeseca u 14 gradova, a predsjednički na proljeće.
Do izbora nove vlade ili do prijevremenih izbora državu će nastaviti voditi Abazovićeva vlada u “tehničkom mandatu”.
Neki pravnici predlažu da se do izbora formira prijelazna ili tehnička vlada koju bi činila većina političkih faktora i koja bi usvojila novo izborno zakonodavstvo za vanredne izbore. Ali, i za to treba i vrijeme i politička volja za kompromisom.
Može se očekivati kako će se u rješavanje političke krize opet umiješati i Evropska unija. Predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta za saradnju s Crnom Gorom Vladimir Bilčík već je poručio kako je Crnoj Gori potrebna “istinski proevropska vlada” koja će dati prioritet “strateškim evropskim reformama u odnosu na uske političke interese”.
“Crna Gora može postati članica Evropske unije kad uspješno bude riješila neke teške, domaće političke zadatke. Spremni smo pomoći”, poručio je Bilčík.
