Početkom aprila na dablinskom je aerodromu nastupilo takvo ludilo da je šef Rianaria Majkl Oleari (Ryanaira Michael O'Leary) zatražio da im pošalju vojsku koja bi pomogla obavljati sigurnosnu kontrolu dok zračna luka ne zaposli nove uposlenike.
Zbog iznimno sporih i neučinkovitih kontrola na stotine putnika sedmično, nije se uspijevalo ukrcati na plaćene letove, a stvari su se samo pogoršavale s dolaskom Uskrsa, koji za većinu Evrope označava početak glavne, ljetne sezone.
Javno izvinjenje
Nije samo Dablin (Dublin) imao problema. Izvršni direktor zračne luke u Mančesteru (Manchesteru) Čarli Korniš (Charlie Cornish) bio je prisiljen 8. aprila uputiti javno izvinjenje svim putnicima zbog činjenice da uposlenici zračne luke nisu u stanju u razumnim rokovima obaviti sve radnje potrebne da bi se ljudi ukrcali na letove, a sve one koji će putovati narednih dana zamolio je da na aerodrom pristižu barem tri sata ranije, jer im u suprotnome niko ne može garantirati da će se uspjeti ukrcati na avion.
Ono za čim je avioindustrija najviše od svega žudjela posljednje dvije godine - a to su obustava restrikcija i povratak normalnim prometima - i Evropa i ostatak svijeta očito su dočekali nespremni, zbog čega posljednjih dana, više nego ikad, svjedočimo masovnim otkazivanjem letova u kojima uglavnom prednjače "Ryanair" i "British Airways".
Problem postoji i "preko bare", gdje se avioindustrija susreće čak i sa sudskim tužbama, i to od strane predstavnika sindikata nezadovoljnih načinom na koji su firme dočekale povratak prometa.
Sindikat koji zastupa pilote "American Airlines"a tako je ovih dana podignuo tužbu protiv aviooperatera optuživši ga da je nespreman dočekao oporavak zračnog prometa, a rezanje proljetnih i ljetnih linija najavili su i iz "Spirita", "JetBluea" i "Alaska Airlinesa", jer ne znaju kako drugačije spriječiti masovna kašnjenja.
Hronični nedostatak osoblja
Financial Times piše da je uzrok hronični nedostatak aerodromskog i avionskog osoblja kojeg su zračne luke i aviokompanije uslijed pandemije masovno rezale, a potom izgubile na milione zaposlenika koje do oporavka prometa nisu uspjele ponovo zaposliti.
I dok procjene govore kako se broj zakazanih letova u odnosu na 2019. vratio na čak 89 posto, do septmebra 2021. godine u avijaciji je bilo 2,3 miliona radnih mjesta manje nego u godini ranije, a broj aerodromskih radnika pao je za čak 29 posto, s time da je najviše izgubljenih radnih mjesta na prihvatu i otpremi zrakoplova, prema procjenama čak 1,7 miliona.
Brojni su primjeri aerodroma koji ovo potvrđuju.
FT tako piše o Swissportu, švicarskoj kompaniji koja je u pandemiji sa 65 hiljada broj radnika smanjila na njih 10 hiljada, a do oporavka prometa uspjela se vratiti na nivo od 45 hiljada. Putnike u Mančesteru opslužuje 200-tinjak radnika te ih još stotinjak čeka dozvole za početak rada, a osobe koje su spremne prihvatiti slična radna mjesta, navodi Financial Times, trenutačno su među najtraženijima na tržištu rada.
Pojedine kompanije kabinskom osoblju odobravaju bonuse od hiljadu funti ako već imaju sve potrebne sigurnosne dozvole i mogu odmah početi raditi, a za probleme se uglavnom optužuje same aviokompanije, ali i nacionalne vlade pojedinih zemalja koje su donosile loše odluke.
Gubitak radnika
- Industrija je izgubila više od dva miliona radnika. A sada oni koji su preostali moraju snositi teret loših odluka, ali i frustracija i bijesa putnika - kazao je za FT Stiven Koton (Stephen Cotton) iz Internacionalne federacije transportnih radnika.
Avioindustrija se naravno brani od takvih optužbi opravdavajući masovna otpuštanja praktički jedinim načinom da u pandemiji održe svoja poslovanja, a mnogi od njih sada su prisiljeni povećavati plaće i nuditi bonuse i dodatke kako bi do glavne sezone operativna poslovanja postavili na noge.
Problemima u zračnom prometu usprkos, industrija je i više nego zadovoljna oporavkom prometa, a mnogi među njima, poput recimo "EasyJeta", procjenjuju da će već ovo ljeto biti u razini s pretpandemijskim brojkama. Tako "WizzAir" najavljuje čak 40 posto više sjedala u ljetnim mjesecima ove godine, u odnosu na 2019.
- 2022. je godina u kojoj će evropske aviokompanije opet postati profitabilne, posebno one koje uglavnom operiraju na kraćim rutama - procjenjuje analitičar Aleks Irving (Alex Irving).
