Centralna izborna komisija BiH (CIK) objavila je danas da će opći izbori u Bosni i Hercegovini za sve nivoe vlasti biti održani 7. oktobra 2018. godine.
Centralna izborna komisija BiH na današnjoj sjednici raspisala je predsjedničke i parlamentarne izbore u našoj zemlji.
Stanovnici Bosne i Hercegovine će u oktobru ove godine imati priliku birati članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnike za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta FBiH, predsjednika i potpredsjednike bh. entiteta RS, predstavnike za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnike za kantonalne skupštine u bh. entitetu FBiH.
Od danas svi politički subjekti u CIK-u mogu preuzeti potrebne obrasce za prijavu na izborima.
Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić je istakla da 25 izbornih komisija nema adekvatne uvjete za rad, ali da rade i obavljaju svoj posao. Ona je dodala da će ovogodišnji izbori koštati 8,5 miliona KM.
Na centralnom biračkom spisku bio je oko 6.000 umrlih, a, kako su rekli iz CIK-a, do sada su uspjeli ažurirati spisak za približno 3.000. Ali na spisku ima još oko 3.000 mrtvih.
Njihova imena bit će posebno označena na centralnom izbornom spisku.
Također, na današnjoj konferenciji za medije rečeno je da će kandidati za predsjednika i potpredsjednike RS morati sakupiti 3.000 potpisa, što do sada nije bilo slučaj.
Predsjednica CIK-a tvrdi da će na taj način izjednačiti pravila za sve. Međutim, član CIK-a Suad Arnautović obratio se novinarima i rekao je da on nije glasao za ovu odluku ta da je njegov stav da stranke koje su već parlamentarne ne moraju sakupljati potpise za kandidate te da stav zasniva na Izbornom zakonu.
Na novinarsko pitanje za Hadžiabdić znači li to da Arnautovićeva tvrdnja da je njegov stav, koji je drugačiji od ostalih članova CIK-a, zasnovan na Izbornom zakon, jedini zakonit, Hadžiabdić je kazala da je uobičajeno da ponekad neki od članova CIK-a imaju drugačije mišljenje od većine, a da je u ovom slučaju većina odlučila da ove propise ujednači.
No, iz ovog proizlazi da je jasno da CIK može, ukoliko to većina članova odluči, ignorirati zakonske odredbe i mijenjati neka pravila kako odgovara većini.
U ovom slučaju jasno je da ova odluka može ići samo na štetu Bošnjacima jer će njima u svakom slučaju zbog nepotpune provedbe Aneksa 7, odnosno činjenica da se u manji bh. entitet nisu vratili svi protjerani, biti mnogo teže prikupiti potpise za eventualnu kandidaturu za poziciju u RS.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o rokovima za izmjene Izbornog zaakona , Hadžiabdić je kazala da BiH ulazi u izbore u nejasnim uvjetima, dodajući da ukoliko ne dođe do rješenja BiH će biti u velikom problemu, ali da ipak Parlamentarna skupština BiH do septembra može usvojiti izmjene zakona.
No, istakla je i da nije uobičajeno da se izborno zakonodavstvo mijenja u vremenu nakon raspisivanja izbora.
Hadžiabdić je kazala i da, ukoliko se ne usvoje izmjene Izbornog zakona, preostaju rješenja da se problem riješi podzakonskim aktom CIK-a u vezi s određivanjem broja delegata, ali je istakla da CIK nije zakonodavac niti ima obavezu da implementira odluku Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić".
- Ako se donosioci odluka uspiju dogovoriti o rješenju u smislu određivanja delegata Doma naroda, i to daju u nadležnost CIK-u da se usvoji kao podzakonski akt, to bi moglo biti jedno od rješenja - smatra Hadžiabdić.
Kao krajnji rok navela je mart 2019. godine, jer će Federacija BiH, ističe, tada biti u totalnoj blokadi budući da neće biti Doma naroda te neće biti mogućnosti da se usvoji budžet.
Kako je zaključila, radi se o kompleksnom pitanju jer postoje kontradiktorne norme u Izbornom zakonu i Ustavu BiH i onda bi se unutar CIK-a moralo preglasavati, a iako postoji međunarodni autoritet, predsjednica CIK-a ne vjeruje da će intervenirati jer su najavili da ne žele nametati rješenja.
