Osnovni pojmovi, koji iziskuju diskusiju, za sve aktere medijskog okruženja u BiH jesu: povjerenje i kredibilitet. U medijskoj svakodnevnici susrećemo se sa velikim brojem lažnih vijesti koje kreiraju anonimni portali, ali i s objavljivanjem neprovjerenih činjenica etabliranih portala. Postavlja se pitanje: Kojim medijima danas vjerujemo i kako se to povjerenje stvara?
Aleksandar Rade Ćorović, učesnik kampa, smatra da je ključ za stjecanje povjerenja u medije integritet samih novinara i novinarki.
“Ukoliko dokaže svojim radom da je osoba od povjerenja. Da daje tačne novosti – to mene navodi da vjerujem toj osobi pa samim tim i mediju”, dodaje on.
Stvaranje povjerenja u medije je pitanje od velike važnosti. Upravo zbog količine lažnih i neprovjerenih informacija koje do nas dolaze svaki dan – pitanje koje se postavlja je i kako konzumirati medijske sadržaje sa kojima se susrećemo.
Dragica Andrić, učesnica kampa medijske pismenosti, smatra da je potrebno da razvijamo kritičko promišljanje.
“Na taj način sami možemo napraviti razliku između lažnih i neprovjerenih informacija te, sa druge strane, kredibilnih medijskih izvora”, dodaje Dragica.
Adna Serdarević, učesnica kampa i studentica novinarstva, smatra da je za razvoj kritičkog mišljenja ključna neformalna edukacija.
“Neformalno obrazovanje je potrebno ne samo nama koji studiramo novinarstvo, nego i svim građanima. Prezasićeni smo informacijama pa se čak i profesionalcima teško snaći u tome”, dodaje Adna. Kroz formu praktičnog neformalnog obrazovanja, na širu temu medijske pismenosti, učesnici i učesnice kampa su upoznati sa različitim vidovima novinarskog izričaja. Fotografija, pisanje bloga i stvaranje infografika su, i ovaj put, bili praktični zadaci. Kroz interaktivni rad sa polaznicima i polaznicama trenerice Imrana Kapetanović, Hana Kazazović i Sanja Vrzić su prenosile svoje iskustvo i znanje.
Fotografkinja Imrana Kapetanović smatra da je formalno obrazovanje bitno jer stvara temelj, ali često je neformalno obrazovanje jedini način za usavršavanje vještina.
“Pogotovo je to slučaj sa fotografijom, gdje formalno obrazovanje skoro ne postoji u BiH. Stoga je potrebno da konstantno učimo”, dodaje ona.
U digitaliziranom svijetu današnjice stvorena je mogućnost da koristeći društvene mreže i druge kanale komunikacije i sami budemo mediji. Za prenošenje informacija danas nisu potrebne velike medijske kuće. Stoga je neformalno obrazovanje u segmentu medijske pismenosti od izuzetne važnosti.
Društvene mreže i drugi vidovi online komunikacije nam daju alat i pitanje je da li ćemo odlučiti da ih pravilno iskoristimo.
Slađana Popović, učesnica kampa, smatra da je bitno da svoje profile na društvenim mrežama koristimo da bi utjecali kako na publiku tako i na medije.
“Bitno je da svoje profile na društvenim mrežama koristimo sa ciljem slanja pozitivnih informacija. Na taj način i mi smo medij. Možda tako budemo nekome uzor u današnjem svijetu”, zaključuje Slađana.
Omladinski kamp medijske pismenosti u Konjicu treći je od četiri predviđena kampa koji se održavaju u različitim dijelovima BiH. Kampovi se održavaju u sklopu projekta “Protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma u bh. javnom prostoru” koji Fondacija Mediacentar realizuje u partnerstvu sa Centrom za demokratizaciju “Naša zajednica” i Centrom za mlade “Kvart” uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u BiH.
