Omladinski kamp na Vlašiću: Mladi učili prepoznati problematične medijske sadržaje

Sedamnaest mladih ljudi učestvovalo je na omladinskom kampu posvećenom jačanju medijske pismenosti i produkcijskih vještina održanom od 30. maja do 3. juna na Vlašiću.

Manipulacija informacijama, lažne vijesti i izvještavanje medija tokom 90-ih neke su od tema kampa na kojem su mladi iz nekoliko bh. gradova uz mentorstvo i praktični rad dobili priliku da i sami kreiraju medijske sadržaje. Za mnoge od njih ovo je bila rijetka prilika da praktično ispitaju nivo svoje medijske pismenosti i upoznaju se s osnovnim koracima kreiranja sadržaja kao što su reportaže, fotografije i kratki videozapisi.

„Nemam predznanja vezano za medijsku pismenost i upravo je to jedan od razloga moje prijave na ovaj kamp. U okviru ove teme najviše me zanimalo kako mediji kreiraju sadržaj, te istim mogu da utječu na neke društvene tokove“, kaže 21-godišnji učesnik iz Tešnja, Mirza Arifović.

Teorijska znanja iz medijske pismenosti koja je usvojila na fakultetu diplomirana novinarka Nikolina Aleksić iz Teslića kaže da nadograđuje praktičnim vježbama na ovom kampu.

„Snimanje i montiranje mi je od posebnog značaja, jer sam dosad imala samo površno znanje o tome. Oduvijek mi je bila želja da radim u štampanim medijima, pa samim tim me i oduševila činjenica da mogu prelistati novine koje su starije od sto godina“.

Jačanje medijske pismenosti među mladima kroz neformalno medijsko obrazovanje važno je jer obrazovne ustanove u našoj zemlji i dalje ne pridaju dovoljno važnosti ovoj temi kroz redovne nastavne programe, objašnjava projektna koordinatorica Hilma Unkić iz Fondacije Mediacentar koja je organizovala kamp.

Emir Zulejhić iz tima Raskrinkavanje.ba, koji je bio jedan od trenera, smatra da kamp može doprinijeti povećanju medijske pismenosti jer se bavi pitanjima podizanja svijesti i kritičkog pogleda na sve što se dešava u online sferi. Zulejhić je održao predavanje na temu lažnih informacija i provjere činjenica.

„Najveći problem je generalno nedostatak kritičkog mišljenja u bh. društvu nevezano za medije, a kada govorimo o ovom problemu to je upravo medijska pismenost. Imamo vrlo jasne razloge zašto je to tako, medijska pismenost u formalnom obrazovanju kod nas ne postoji sve do kasnih godina na fakultetima na nekim trećim godinama žurnalistike što je potpuno besmisleno i apsurdno.“