Kada je, prije godinu, Omer ef. Redžić, mladi imam Čaršijske džamije u Prijedoru, došao na ideju da poslije četvrt stoljeća otvori vrata svoje bogomolje i na Bajram simbolično organizira podjelu baklave susjedima, prije svega pravoslavnim Srbima, s obzirom na traume i još svježe rane ratnih užasa devedesetih kroz koji je prošao ovaj kraj u kojem je ubijeno 3.176 Bošnjaka, pojedini njegovi sunarodnjaci su mu ozbiljno prigovorili, piše INS.
Istina je da i danas u Prijedoru postoje osobe koje su politički relikti nedavne mračne prošlosti, poput, uz ostale, Dragoslava Kalabića, šefa Kluba odbornika vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Skupštini grada Prijedora, koji je ovih dana tražio da se čak kazne organizatori memorijalnog događaja "Dan bijelih traka".
Upravo zbog toga gesta Omer ef. Redžić ulijeva nadu da će dobro i ideje mira pobijediti.
Slike mladih Bošnjakinja i Srpkinja koje su zajedno pravile i dijelile baklave i limunadu u narodnim nošnjama nagnale su na zaključak da ideja o trajnom razaranju komšijskih veza nije definitivno poražena. Uprkos svemu.
Misija koju je Omer ef. Redžić započeo mnogo je više od puke lokalne inicijative. Oduševljenje na koje je ova priča naišla diljem BiH nagnalo je mladog imama da ju, uprkos svemu, i ovog Bajrama proširi, obogati novim sadržajima trećeg dana najvećeg muslimanskog blagdana.
ideo: Jasmin Mehić
Ef. Redžić nam kaže da je Čaršijska džamija, kao dio duhovnog identiteta, srž prijedorske čaršije i da je i Bajramu tu mjesto.
"Želio sam da glavna ulica u Prijedoru odiše narodnim običajima svih naroda koji egzistiraju u gradu Prijedoru. Jasno je meni, tim Bajramom i proslavama ne možemo ispraviti sve loše što se ovdje dogodilo u prošlosti. Međutim, možemo pokazati kako izgledaju Bajrami, te poručiti da je ovo i naš grad. Što se tiče glavne ulice u Prijedoru, mi (Bošnjaci, op.a.) imamo ružan narativ, te izbjegavamo neke stvari. Ljudi govore da neće u kino, neće glavnu ulicu, ljetnu baštu... Ali grad Prijedor mora biti grad svih njegovih građana. Mislim da na neki način sami sebi ograničavamo prostor u gradu, iako on pripada nama i svima drugima", navodi ef. Redžić.
Čaršijska džamija u Prijedoru
Želio je da, kako kaže, razbija nevidljive zidove.
"Stvarno mi je bio cilj da na Bajram napravimo iskorak u tom komšijskom smislu, da napravimo iskorak u civilizacijskom odnosu, da bude normalno da Bajram egzistira na glavnoj ulici u Prijedoru, i to transparentno, javno, kao što egzistiraju Vaskrs, Uskrs... Da, zajedno trebaju da egzistiraju i Vaskrs i Uskrs, i Božić i Bajram... ", ističe naš sagovornik.
Primijetio je da su "ljudi, kao i njihova duša, željni pozitivnih, toplih ljudskih priča".
"Koliko budemo išli ka tim pozitivnim pričama, toliko će one egzistirati, prevladavati. Ako budemo bježali, prevladat će one loše. Ne želim doći u situaciju da nešto stavljam ustranu. Svaki dio identitet treba biti svoj u njegovom gradu", poručio je.
Međutim, nisu svi vidjeli pozitivnu stranu ovih događaja.
"Reakcije su stvarno bile pozitivne što se tiče cijelog komšiluka. Dobio sam pozitivne poruke iz cijele BiH. Ali, sve što radite ima i neke druge implikacije. Tako je bio slučaj i s ovom pričom. Ti prigovori su, nažalost, najviše dolazili od pojedinaca iz moga naroda. Ne bih puno trošio ni vrijeme, niti energiju na to, jer očito nisu razumjeli poruku. A poruka svega toga jeste bila da mi muslimani moramo učiti od Poslanika Muhameda a. s., kao najboljeg uzora, čovjeka koji je opraštao ljudima i pored svega što mu se dešavalo. Ja ne pozivam ovdje nekog da prašta ubicama svoga naroda, nego da mi pokažemo duhovni update, kao što je Kur'an, naša sveta knjiga, duhovni update za etiku, moral u čovječanstvu i civilizacijskom smislu", naveo je on.
Da je mnogo pozitivnih komentara ovaj gest imao i među lokalnim Srbima, posvjedočio je i jedan drugi lokalni imam kada je doveo dijete u školu nogometa. Svi su, prenio je, veoma pozitivno govorili o tome.
Zato ef. Redžić nema zadršku kada kaže da će i ove godine u Prijedoru biti obilježen Bajram na javnim mjestima. Tako će u galeriji "Sreten Stojanović" biti organizirana bajramska večer, zajedno s predstavnicima lokalne vlasti, a na kojoj će nastupiti sazlija Jusuf Brkić iz Sarajeva.
Pored Čaršijske džamije ponovo će se dijeliti baklava i kahva.
"Bila bi šteta propustiti to kada smo već napravili iskorak. Došli smo na ideju da i ove godine napravimo nešto slično. Takvo nešto, vidite, nije napravio nijedan gradić u Federacije BiH, koji ima taj komoditet... Ponosan sam na KUD "Osman Džafić" i Islamsku zajednicu koji su bili pioniri tog procesa. Želio sam kroz jedan dinamičan svijet kulture kazati: "Mi jesmo ovdje, pripadamo ovdje, bit ćemo ovdje, zajedno, svi skupa". Bajram će ponovno živjeti u Prijedoru", govori Redžić.
Ef. Redžić tokom Bajrama u Prijedoru
Nadalje, ef. Redžić ističe da muslimani, Bošnjaci, ne trebaju slijediti tuđe loše primjere, već, naprotiv, ponuditi pozitivan primjer svim drugima.
"Cilj genocida i jeste bio da čovjeka u biološkom smislu istrijebi s jednog mjesta. Ja sam želio pokazati suprotno. Dok čovjeka ima u kulturi, dok je u kulturom svijetu živi i dinamičan, on će i biološki biti dugotrajan i živ, vitalan... Ono što se u militarističkom smislu dogodilo neće, naravno, biti zaboravljano, ali to nikako ne može biti opterećenje za dugotrajno razvijanje komšijskih, civilizacijskih odnosa, čemu trebamo težiti kao cjelokupno društvo. Ja sam ponosan da nijedan Bošnjak iz Prijedora nije završio u Haškom tribunalu, da u ovih 25 godina Bošnjaci nisu izvršili nijedan čin osvete, da nijedan Bošnjak ovdje nije razbio prozor na crkvi. Ponosan sam na taj odgoj", zaključuje Redžić.
Vjerski lideri
Vjeruje zato da vjerske zajednice kojima, prema istraživanjima, najviše vjeruju građani Bosne i Hercegovine, mogu i moraju biti pokretačka snaga pozitivnih procesa. Vjerske zajednice imaju emanet da odgoje društvo koje pozitivno razmišlja.
"Prvi nivo za napredak društva jeste da se razmišlja, drugi nivo jeste članovi društva vode procese koji vode ka boljem, a treći da živimo u tome. Vjerski lideri imaju važnu ulogu. Ponosan sam na IZ što prednjači u tim procesima, da pokreće društvo... Pozivam sve vjerske lidere da žive svoju vjeru s narodom. Pored toga što propagiraju vjeru, da žive vjeru kako je Bog svima nama propisao, to jeste da budemo svi ljudi i da se razlikujemo samo po tome kako se Boga bojimo. To bi bila poruka za kraj, da istinski pokušamo raditi sve ono što nas Bog duži kao ljude, da pretočimo to u djela, kako bi ostavili ovaj grad i zemlju u zdravijoj atmosferi za vrijeme koje dolazi", zaključio je Omer ef. Redžić.
"Ako je normalno, što to nemamo svaki dan"
Zanimljivo, kada se neki pozitivni primjeri međuvjerske i međukomšijske saradnje pojave, dolaze i reakcije da je to "nešto normalno".
No, zašto onda takvo nešto privlači pažnju, pitali smo ef. Redžića.
"Znate, ti procesi su normalni u idealnim društvenim uvjetima i negdje drugdje. Mi već duže od 20 godina pokušavamo normalno da živimo.
Šta god se pozitivno desi, neki kažu: "Pa, to je normalno." Ako je normalno, što to ne viđamo svaki dan u BiH, zašto ne viđamo sedmično makar jednom, zašto viđamo samo jednom u godini i opet dobijemo negativne reakcije? To pokazuje da su male, dobre stvari postale luksuz u ovom društvu", smatra imam Čaršijske džamije u Prijedoru.
