"Kao potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma te susjedna i prijateljska zemlja Bosne i Hercegovine s kojom dijeli granicu dugu više od hiljadu kilometara, kao država koja ima ustavnu obvezu skrbiti o Hrvatima izvan Hrvatske i kao odgovorna članica Evropske unije i NATO-a, Hrvatska, koja je ujedno i najiskreniji zagovornik evropskog puta Bosne i Hercegovine, ima brojne razloge, ali i obvezu pomno pratiti zbivanja u toj zemlji. Za razliku od trojice bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini, Hrvatska se ne miješa u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine već ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i njen ustavni i pravni poredak", piše u saopćenju za javnost.
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske dodaje da Dejtonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine definišu Bosnu i Hercegovinu kao jednu državu koja se sastoji od dva entiteta i tri jednakopravna konstitutivna naroda i ostalih.
"Nažalost, konstitutivni narodi, dijelom i zbog odluka nekih visokih predstavnika, trenutačno nisu jednakopravni što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i što može štetiti funkcionalnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine. Posljednji primjer neravnopravnosti bili su izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine u oktobru ove godine kada je hrvatski član Predsjedništva BiH po treći put u izabran pretežno glasovima pripadnika bošnjačkog naroda. Dakle, za razliku od ostala dva konstitutivna naroda, Hrvati ponovo nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, iako je jedan kandidat dobio preko 80 posto njihovih glasova, već je za njihovog predstavnika izabran kandidat koji je dobio veću podršku, ali u krajevima gdje je broj hrvatskih birača zanemariv. Takav paradoksalan ishod, osim što nije pravičan ni legitiman, u suprotnosti je s duhom Dejtonskog mirovnog sporazuma i Odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje su potvrdile proporcionalnu i legitimnu zastupljenost konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini kao krovno načelo koje proizlazi iz Ustava Bosne i Hercegovine i koje vrijedi za sve administrativne i političke nivoe vlasti", piše u saopćenju za javnost.
Kako kažu, iduća prilika u kojoj će biti testirano poštivanja vladavine prava, uključujući i poštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, je formiranje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
"Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u svojoj odluci u slučaju Ljubić poništio neke odredbe Izbornog zakona BiH baš zato što nisu osiguravale legitimnu i proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije BiH. Zato je sada izuzetno važno da prilikom određivanja pravila kojima će se nadomjestiti nedostajuće odredbe Izbornog zakona nadležne institucije u cijelosti poštuju odluku Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić i osiguraju proporcionalnu i legitimnu zastupljenost u tom visokom domu. Svako drugačije rješenje bilo bi teška povreda vladavine prava i negiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma s vrlo negativnim posljedicama", navode iz Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
Oglasila se Hrvatska: Ne miješamo se u unutrašnja pitanja BiH, izbor Komšića je paradoksalan
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske oglasilo se saopćenjem za javnost u povodu otvorenog pisma tri bivša visoka predstavnika u BiH Paddya Ashdowna, Carla Bildta i Christiana Schwarz-Schillinga, od 6. decembra 2018. upućenog visokoj predstavnici EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i svim ministrima vanjskih poslova država članica Evropske unije.
Izvor:
