Ako se zna da je Telekom Srbije u vlasništvu države, priča dobija i politički karakter, no čini se nedovoljno interesantna za ovdašnje političare. Tek kratko, za N1, Bakir Izetbegović je prokomentirao:
"Bilo bi bolje da se to ne dešava, ali to spriječiti ne možemo. Ja drugi komentar nemam", kazao je Izetbegović.
Kako je dozvoljena, kako se navodi u saopštenju za javnost, uvjetno dopuštena koncentracija bez provedenog postupka, u Konkurencijskom vijeću kao i obično bez odgovora na novinarska pitanja.
Rješenje na web stranci Konkurencijskog vijeća nije objavljeno; nije pojašnjeno šta znači uvjetna koncentracija, iako su određivanjem mjerodavnog tržišta RS eliminirani svi dosadašnji konkurenti, čime je direktno prekršen Zakon o konkurenciji.
Kako je moguće da je voditeljica postupka i u ovom predmetu ponovno bila Arijana Regoda, članica vijeća koju je imenovala Vlada RS, odnosno SNSD, čime je u izravnom sukobu interesa, takođe bez objašnjenja.
Prema Zakonu o konkurenciji, dominantni položaj ima privredni subjekt sa 40 posto i više udjela na relevantnom tržištu.
Da ovdje nije samo riječ o koncentraciji vlasništva, već prije svega moći pokazuju ranije akvizicije.
Prije preduzeća Elta Kabel iz Doboja, kompanija Mtel, čiji je većinski vlasnik Telekom Srbije kupila je kompaniju Blicnet u Banjoj Luci, te postala stopostotni vlasnik privatnog telekomunikacionog i kablovskog operatera Telrad Net iz Bijeljine.
Ovim je osigurana apsolutna dominacija MTEL-a kao kablovskog operatera za televiziju, internet i telefoniju u svim većim gradovima RS.
Kada je prije nekoliko mjeseci najavljeno preuzimanje Elte, reagirao je i predsjedavajući Vijeća ministara, no odgovore nije dobio, samo citiranje Zakona o konkurenciji, a pitanje je bilo:
"Mi ćemo postaviti pitanje Konkurencijskom vijeću i mediji treba u tome da pomognu postavljajući isto pitanje. Zatražićemo objašnjenje dosadašnjih i planiranih budućih procesa. Ono što se sigurno neće desiti jeste da neko bude operater na samo jednom dijelu Bosne i Hercegovine, a da se tretira da je na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine čime ne prelazi granice i propozicije monopola", poručio je tada Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
No upravo se to i desilo, ali su reakcije ovaj put izostale.
"To nažalost pokazuje matricu ponašanja stranaka iz BiH. Ono što se dešava u Republici Srpskoj, to stranke iz Federacije ne zanima. One iz Republike Srpske, ne zanima Federacija.
"Ali je mnogo važnije da stranke koje barem kažu da baštine tu državotvornu politiku, pokazuju frapantano ignorisanje za ovu vrstu pitanja. Borba za državu ispada samo serija floskula", primjećuje politički analitičar, Adnan Huskić.
No, regirali su iz delegacije EU u BiH. U saopštenju navode:
"Kao što je navedeno u Analitičkom izvještaju priloženim uz Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, odsustvo transparentnosti u pogledu vlasništva nad medijima i uticaj političkih i poslovnih interesa na uredničku politiku izaziva zabrinutost kada je u pitanju sposobnost većine medija da nepristrasno izvještavaju o političkim događanjima. Bosna i Hercegovina treba usvojiti zakone o elektronskim komunikacijama i transparentnosti vlasništva nad medijima, te uspostaviti detaljan registar vlasništva nad medijima kako bi se omogućio sistematski uvid u vlasničke strukture, čime bi se spriječio rizik od skrivene koncentracije medija".
IZ RAK-a odgovor kako Regulatorna agencija za komunikacije nije nadležna za regulaciju pitanja koncentracije vlasništva na tržištu elektronskih komunikacija, ali i da ovo nije prvo slučaj koncetracije moći.
"Sa aspekta zaštite medijskih sloboda, jedini pravi način rješavanja pitanja pluralizma medija i ograničavanje vlasništva nad medijima se, u najboljem slučaju, reguliše kroz donošenje posebnog zakona koji može, na odgovarajući i sveobuhvatan način, regulisati ovu materiju, kao što je praksa u evropskim zemljama", navode u RAK-u.
Televizijske kuće, telekomunikacije, Internet, monopolizacija nije dobra. Poput medijske scene u Srbiji kojom je, prema izvještajima, ovladao Aleksandar Vučić, postoji bojazan da slična moć skoncetriše i u BiH. S druge strane, ono što je krajnjem korisniku i najvažnije pitanje, cijena usluge, ili kako primjećuje Branko Dokić, nekadašnji državni ministar prometa i komunikacije.
"Tu nema stvarne konkurencije. Ja mislim da su cijene telekomunikacionog saobraćaja u BiH veće nego i u okruženju. Veće nego i EU Ne postoji tržišno prilagođavanje", kaže Dokić.
Jedno od pitanja na koje je Bosna i Hercegovina odgovorila u Upitniku Evropske komisije, bilo je "Kakvo je trenutno stanje i koja pravila postoje vezano za koncentraciju vlasništva nad medijima?".
Zvanični odgovor bio je jednostavan, "BiH ima Zakon o konkurenciji".. i tačka.
