Odlukama Drugog zasjedanja ZAVNOBIH-a, udareni su pravni temelji državne organizacije Bosne i Hercegovine, a ZAVNOBIH je tu i formalno - pravno proglašen zakonodavnim i predstavničkim tijelom, odnosno najvišim organom narodne vlasti.Njegov predsjednik je bio Vojislav Kecmanović.
Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a: prvo u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. (koji se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine), drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944 i treće i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.
Ovi događaji predstavljaju historijsku prekretnicu koja ima svoj značaj prema prošlosti, ali i prema budućnosti ove države.
Na zasjedanju 1. jula 1944. godine u Sanskom Mostu, donesena je deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:
"U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju."
Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u garantuje:
-Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;
-Slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti;
-Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;
-Ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;
-Ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;
-Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa;
-Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona;
-Borci narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;
-Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;
-Niko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka.
