U Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno se razmatraju izmjene Krivičnog zakona FBiH koje pružaju šansu za ispravljanje jedne od mnogih nepravdi prema žrtvama ratnih zločina – mogućnosti da se kazne za najteža krivična djela, uključujući ratne zločine, zamijene novčanom kaznom. Iz TRIAL International Ureda u Bosni i Hercegovini ističu da iako se ova izmjena može činiti kao tehnički detalj među brojnim amandmanima, zapravo predstavlja suštinsko pitanje pravde, poštovanja žrtava i pravne dosljednosti.
U okviru Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, Adisa Kokić -Hinović, zastupnica u Parlamentu FBiH, podnijela je amandman kojim se traži da se iza riječi “organizirana trgovina ljudima” dodaju i “krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava” kao kategorije za koje nije dopuštena zamjena kazne zatvora novčanom.
Amandman na izmjene Krivičnog zakona FBiH predstavlja ključnu reakciju na inicijative organizacija poput TRIAL International Ureda u BiH, koji ukazuju na problem relativizacije ratnih zločina.
Praksa relativizacije zločina
Misija OSCE-a u BiH, kroz višegodišnju analizu predmeta ratnih zločina, naročito seksualnog nasilja u oružanom sukobu, ukazala je na ozbiljan problem. Od 2006. do 2016. godine, u najmanje 15 analiziranih predmeta, kazne za ratne zločine zadovoljavale su uvjete za novčanu zamjenu.
Ovakva praksa dovela je do drastične relativizacije težine zločina, dodatnog poniženja i marginalizacije žrtava, te urušavanja povjerenja u pravosudni sistem.
Ona naglašava da je manjak političke volje stalna prepreka u pitanjima ratnih zločina, ali ostaje optimistična zbog podrške koju očekuje od parlamentarnih zastupnika.
Adisa Kokić-Hinović zastupnica iz SDA i podnositeljica amandmana, dodaje: “Ako ne sada, kada? Ako odugovlačimo, šaljemo poruku da je uredu počiniti takve zločine. Zakon ne smije štititi počinitelje, već mora biti u funkciji pravde i dostojanstva žrtava.”
Podrška amandmanu među parlamentarcima
Podršku amandmanu dat će i zastupnici u Parlamentu FBiH iz kluba Povjerenje (Narod i pravda i SPU BiH). Zastupnica Amra Junuzović-Kaljić ističe da sama činjenica da su u proteklim godinama zabilježeni slučajevi u kojima su počinitelji teških ratnih zločina osuđeni na minimalne kazne zatvora, koje su potom zamijenjene novčanom kaznom, postavlja duboko moralno, ali i pravno pitanje: kakvu poruku naše društvo šalje žrtvama, ali i budućim generacijama? U kojoj mjeri razumijemo funkciju kaznene politike ako dopuštamo da se najteži oblici zločina percipiraju i sankcionišu kao saobraćajni prekršaji koji se mogu “otkupiti”?
Prema njenim riječima, kazna mora reflektirati težinu počinjenog djela, štetu nanesenu žrtvama, kao i vrijednosti koje društvo nastoji zaštititi. Također, naglašava da postoji moralna odgovornost svih parlamentarnih zastupnika da prepoznaju važnost ovog amandmana i da ga podrže, ne samo kao zakonsku intervenciju, već kao moralni čin u duhu istinske pravde.
“Nepravda je kada se najteži zločini tretiraju kao prekršaji koji se mogu otkupiti. Kazna mora odgovarati težini zločina, a ne biti samo procedura lisena sadržaja. Ovo je moralno pitanje koje prevazilazi političke podjele”, ističe zastupnica Junuzović-Kaljić.
Podršku amandmanu najavili su i zastupnici iz DF-a i GS-a, a zastupnica Marijana Hrvić-Šikuljak ističe da je opravdano i neophodno da se za ova krivična djela uvede zabrana otkupa zatvorske kazne novčanom kaznom.
“Praksa je pokazala da je kaznena politika blaga i da ju je potrebno pooštriti za mnoga krivična djela, a ‘krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava’ su teži oblici koje nikako ne bi smjeli ostaviti mogućnost otkupa”, zaključuje zastupnica Hrvić-Šikuljak.
Prema riječima Admira Čavalića, zastupnici Stranke za BiH će podržati amandman, a opravdano se, s obzirom na tematiku, očekuje i podrška Naše stranke, SDP-a i NES-a. Na naš upit odgovorio je i Mladen Bošković, predsjednik kluba zastupnika HDZ-a BiH u Parlamentu FBiH, istaknuvši da će zastupnici HDZ-a pratiti izjašnjenje vlasti o svim amandmanima.
Usvajanje ovog amandmana poslalo bi snažnu poruku da Bosna i Hercegovina odlučno suprotstavlja praksama relativizacije ratnih zločina i staje uz žrtve. Uz parlamentarce ključnu ulogu u ovoj zakonskoj izmjeni ima Federalno ministarstvo pravde čiji stav nismo dobili do zaključenja teksta.
Foto: BIRN
