Predsjednik Mehanizma sudija Carmel Agius je naveo u odluci da, iako Kunarac ispunjava uslove za prijevremeno puštanje na slobodu, “mnogi faktori se kose s tim”.
Kunarčev neuspjeh da u dovoljnoj mjeri pokaže rehabilitaciju i težina njegovih zločina u velikoj mjeri pretežu protiv njegovog prijevremenog puštanja na slobodu -naveo je Agius u svojoj odluci, dodavši da nema dovoljno dokaza koji pokazuju uvjerljive humanitarne razloge za poništavanje ove negativne ocjene.
Mehanizam je i 2017. godine odbio Kunarčevu molbu za prijevremeno puštanje na slobodu.
Iako je Kunarac izdržao dvije trećine svoje kazne na dan 1. novembra 2016., konkretne okolnosti njegovog predmeta, uključujući veliku težinu krivičnih djela, te činjenicu da Kunarac nije pokazao dovoljno znakova rehabilitacije, pretežu protiv njegovog prijevremenog puštanja na slobodu u ovoj fazi – navodi se u tadašnjoj odluci sudije Theodora Merona, navodi BIRN.
Kunarac zvani “Žaga” i “Dragan” od 12. decembra 2002. godine se nalazi u Njemačkoj na izdržavanju zatvorske kazne po presudi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a Tužilaštvo BiH ga po tri tačke optužnice tereti za zločine protiv čovječnosti.
Kunarac je 1998. uhapšen i prebačen u Haag, gdje je osuđen na 28 godina zatvora za više silovanja u Foči, te za porobljavanje dvije žene, koje je potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema njima postupao kao prema svom vlasništvu.
Istovremeno, MMKS je odbio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu i Milomira Stakića, osuđenog pred Haškim sudom zbog progona, istrebljenja i ubistava Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru, jer još nije odslužio dvije trećine kazne prema Statutu Mehanizma.
U odluci MMKS-a se navodi da se Stakiću kazna može uvjetno umanjiti za četiri mjeseca za period od 31. januara 2017. godine do 31. januara 2019. godine, te još šest mjeseci za isti period, budući da je to Stakićevo pravo po francuskom zakonu gdje se nalazi na izdržavanju kazne.
Međutim, ovo umanjenje kazne neće utjecati na proračun Mehanizma za dvije trećine odslužene kazne kada Stakić može tražiti prijevremeno puštanje iz zatvora ili kraj njegove kazne. Dalje, Stakić ne ispunjava uslove za razmatranje prijevremenog puštanja u ovoj fazi, jer još nije odslužio dvije trećine kazne i nije pokazao uvjerljive ili izuzetne okolnosti koje bi ipak mogle opravdati odobravanje prijevremenog puštanja na slobodu – izjavio je u svojoj odluci predsjednik Mehanizma sudija Carmel Agius.
Prema Statutu MMKS-a, nakon izdržane dvije trećine kazne osuđenik ima pravo na pomilovanje ili ublažavanje kazne. Država u kojoj osuđenik izdržava kaznu, o tome obavještava Mehanizam, a predsjednik odlučuje o zahtjevu na temelju interesa pravde i pravnih načela.
Stakić, koji je bio predsjednik Skupštine općine Prijedor i lokalnog kriznog štaba, 2006. godine je pravosnažno osuđen na 40 godina zatvora zbog progona, istrebljenja i ubistava Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru.
