Zajedno su posjetili spomenik žrtvama u Beysfjordu, gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata likvidirano preko 700 logoraša iz bivše Jugoslavije, a mnogi od njih su živi zapaljeni u barakama.
Direktor Markusson je naglasio da Norveška izuzetno obraća pažnju na ovaj nesretni dio historije te je njihov muzej veoma otvoren za saradnju.
Ambasador Makarević je insistirao da se mora imati u vidu da su ovo žrtve iz više država koje su bile u sastavu Jugoslavije, a ne samo iz Srbije kako se to u medijima često navodi.
Iz BiH je za vrijeme Drugog svjetskog rata u Norveškoj bilo čak 1.055 logoraša.
"Posebno je bitno da se to navede u historijskim udžbenicima, odnosno da norveški mediji na to obrate pažnju", istakao je Makarević.
Pored ovog sastanka, ambasador Makarević se sreo i s Jon Framnes direktorom historijskog muzeja u Narviku koji, između ostalog, tretira i tematiku ratnih zarobljenika.
Prvi zatvorenici nacističkih logora i zatvora u BiH, Hrvatskoj i Srbiji potjerani su u logore u Norveškoj 24. aprila 1942. godine, jer je Nijemcima za gradnju važnih saobraćajnica i obalskih utvrđenja bila potrebna radna snaga.
Adolf Hitler je htio izgraditi put i prugu do Kirkenesa tzv. PolarBanen te norveško-sovjetske granice. Projekt je bio od strateške važnosti za nacističku Njemačku.
Ukupno transportovanih zarobljenika iz bivše Jugoslavije je bilo 4.364 od čega iz BiH 1.055. Smrtno je stradalo ukupno 2.368 zarobljenika.
