Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i AirVisual-a, Bosna i Hercegovina je među najzagađenijim zemljama svijeta.
Samo 2022. godine, Sarajevo je zabilježilo preko 120 dana s prekoračenjem preporučenih graničnih vrijednosti PM2.5 čestica. U zimskim mjesecima koncentracije ovih čestica su često bile deset puta veće od dopuštenih.
Svjetska banka je još prošle godine odobrila Bosni i Hercegovini zajam od 50 miliona dolara za borbu protiv alarmantne zagađenosti zraka. Ovaj problem, koji svake godine uzrokuje najmanje 3.300 preranih smrti, prema podacima ove institucije, predstavlja jednu od najvećih javnozdravstvenih kriza u zemlji, navodi "Forbes BiH".
Zagađenost zraka doprinosi 10 posto ukupne smrtnosti u BiH. To uključuje respiratorne infekcije, kardiovaskularne bolesti i karcinome. Na globalnom nivou, BiH je treća zemlja po smrtnosti uzrokovanoj zagađenjem, odmah iza Indije i Bangladeša, kada se broj smrtnih slučajeva prilagodi veličini populacije.
Gradovi poput Tuzle, Zenice i Sarajeva su epicentri zagađenosti zbog zastarjelih industrijskih pogona i intenzivnog korištenja uglja za grijanje.
Tuzlanska termoelektrana emitira preko 50.000 tona sumpor-dioksida godišnje, što premašuje emisije svih termoelektrana u zemljama EU zajedno.
Prema UNICEF-u, 20 posto djece u BiH pati od respiratornih problema uzrokovanih lošim kvalitetom zraka. Dugotrajna izloženost zagađenju može uzrokovati trajna oštećenja pluća.
Statistike pokazuju da su djeca posebno osjetljiva na zagađen zrak zbog njihovog fiziološkog razvoja i češćeg disanja u odnosu na odrasle. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), djeca udišu do 50 posto više zraka po kilogramu tjelesne mase nego odrasli, što ih čini znatno ranjivijima na toksične čestice i gasove iz zraka.
Utjecaj zagađenog zraka na djecu
Razvoj pluća i bolesti u ranoj dobi: Izloženost visokim koncentracijama PM2.5 čestica u prvim godinama života može usporiti razvoj pluća. Ovo može uzrokovati smanjeni kapacitet pluća, što ostavlja trajne posljedice tokom čitavog života. Prema istraživanjima, djeca izložena zagađenju često razvijaju astmu i hronične respiratorne bolesti već u školskom uzrastu (oko 7-10 godina).
Kardiovaskularne bolesti: Iako su kardiovaskularne bolesti češće u odrasloj dobi, kod djece izloženost zagađenju uzrokuje oštećenje krvnih sudova i povećan rizik od hipertenzije u adolescenciji. Prvi znaci ovih promjena mogu se pojaviti već u dobi od 12-15 godina, prema studijama Evropskog društva za kardiologiju.
Neurološki razvoj: Studije pokazuju da djeca izložena visokoj razini zagađenog zraka imaju veći rizik od kognitivnih problema, uključujući niži IQ, poteškoće s učenjem i povećanu pojavu poremećaja poput ADHD-a. Ove promjene se mogu primijetiti već u predškolskoj dobi (3-5 godina).
Povećan rizik od karcinoma: Izloženost toksičnim supstancama poput policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH), koji su prisutni u zagađenom zraku, povećava rizik od raka pluća u odrasloj dobi. Kod djece izloženost može izazvati genetske mutacije koje se manifestuju kao zdravstveni problemi kasnije u životu.
Kada se javljaju prvi simptomi bolesti?
Respiratorne infekcije: Kod izloženosti zagađenju, simptomi poput kašlja, otežanog disanja i bronhitisa mogu se javiti već u dobi od 1-2 godine.
Astma: Obično se dijagnosticira između 5 i 7 godina kod djece koja žive u visoko zagađenim sredinama.
Hronične respiratorne bolesti: Počinju se razvijati u dobi od 10-12 godina i često traju cijeli život.
Neurološki problemi: Problemi s pažnjom i učenjem postaju vidljivi u dobi od 6-8 godina.
Šta kažu podaci za BiH?
Prema UNICEF-u:
20 posto djece u BiH pati od respiratornih problema povezanih sa zagađenjem zraka.
Djeca u urbanim centrima poput Sarajeva i Tuzle imaju 50 posto veći rizik od razvoja astme i bronhitisa u odnosu na djecu iz ruralnih područja s manje zagađenja.
WHO procjenjuje da zagađen zrak smanjuje očekivani životni vijek djece u BiH za 1 do 2 godine, ako su dugotrajno izložena lošoj kvaliteti zraka.
Kako spriječiti razvoj bolesti kod djece?
Smanjenje upotrebe uglja za grijanje u domaćinstvima.
Povećanje broja zelenih površina u urbanim sredinama.
Poboljšanje javnog prijevoza i prelazak na čiste energije.
Filtracija zraka u školama i vrtićima.
Glavni izvori zagađenja
Grijanje domaćinstava (50 posto): Većina domaćinstava koristi ugalj i drvo za grijanje, što značajno doprinosi emisiji PM2.5 čestica.
Saobraćaj (20 posto): Zastarjela vozila i loše gorivo povećavaju emisije.
Industrija (30 posto): Zastarjeli pogoni koriste tehnologije koje su ekološki neprihvatljive.
Zagađenost zraka košta BiH oko 21 posto BDP-a godišnje, što uključuje troškove zdravstvene zaštite i smanjenje produktivnosti. Ovo je ekvivalent gubitku od preko 3 milijarde dolara godišnje. Fragmentiranost institucija dodatno komplikuje situaciju. Federacija BiH i Republika Srpska imaju zasebne politike i mjere, što otežava usklađenost i efikasnu borbu protiv zagađenja.
Ako BiH ne preduzme hitne mjere, predviđa se da će broj smrtnih slučajeva porasti na 4.000 godišnje do 2030. godine. Klimatske promjene i povećanje populacije u urbanim centrima dodatno će pogoršati situaciju. Ključna će biti politička volja i usklađenost svih nivoa vlasti kako bi se sredstva efikasno iskoristila i osigurala budućnost bez toksičnog zraka, navodi "Forbes BiH".
