Time smo došli u apsurdnu situaciju da se od događaja koji se podrazumijevaju prave glavne političke teme o kojima raspravlja cijela politička garnitura u državi.
I nije to prvi slučaj; takvih primjera je bilo mnogo proteklih godina, kao na primjer, priča oko usvajanja budžeta BiH.
I dok se u drugim državama budžet podrazumijeva kako bi institucije mogle normalno da funkcionišu, kod nas je to bila glavna politička tema skoro pola godine. Umjesto da se budžet za ovu godinu usvojio na kraju prošle godine, kod nas se to desilo tek prošli mjesec, i to nakon brojnih blokada, svađa i podmetanja.
U međuvremenu, teme koje su bitne za živote građana, poput migrantske krize, otvaranja novih radnih mjesta, slabe platežne moći građana, pandemije korona virusa i slične, ostaju u drugom planu i oko njih se niko ne svađa niti mu pada na pamet da blokira rad institucija dok se ti problemi ne riješe, piše Srpska info.
Zašto se oko običnih tema u BiH prave politički događaji, a o bitnim temama skoro da se i ne raspravlja?
Paravan za krupne poslove
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je u političkom životu u BiH prisutna dominacija forme nad suštinom. Ona kaže da politički akteri očito na taj način troše vrijeme unedogled.
– Političari se ponašaju kao da imaju sve vrijeme svijeta na raspolaganju. Ono što je fascinantno u tom ponašanju, tačnije u bavljenju nebitnim stvarima i trošenju energije, jeste nedostatak onih pravih, suštinskih vizija i programa, što jeste puno teže. Još više fascinira ta hladnokrvnost u njihovom ponašanju – kaže Topićeva.
Dodaje da se iza tog stavljanja nebitnih stvari u prvi plan, oko kojih će se građani zabavljati, krije veoma opasna stvar, a to je da je takvo ponašanje obično paravan za krupne poslove, dijelom i prljave rabote kojima se neki od političara bave.
– A ovakvim temama odvraćaju pažnju javnosti od svojih rabota – kaže Topićeva.
Pjesme i igara
Na pitanje kako je moguće da političari s takvom lakoćom nameću građanima manje važne teme kao nešto najbitnije na svijetu, Topićeva ističe da se očito vode isprobanim receptom – “dok je pjesme i igara, narod će biti zadovoljan”.
– Narodu samo dajte pjesme i igara i onda se u suštini sa onih bitnih stvari jednostavno skrene pažnja. Troši se energija i vrijeme na raspravu, koje su neplodne i čist gubitak vremena – smatra Topićeva.
‘U našem životu i našoj politici prisutna je dominacija emocija nad razumom’
S druge strane, kako dodaje, Bosna i Hercegovina je u svim procesima na začelju i jedna je do najsiromašnijih zemalja. Bez obzira na to, mi se uvijek bavimo temama koje zapravo ne bi trebale da budu teme.
Topićeva ističe da sve te teme, bez obzira što izgledaju nevažne, uvijek u sebi nose neku nacionalno odnosno etničku odrednicu.
– Na tome je najlakše mobilisati emocije građana. U našem životu i našoj politici prisutna je dominacija emocija nad razumom. I u tom nedostatku racionalnog pažnju smo jednostavno posvetili nebitnim stvarima, gdje izgubimo svu energiju. Očito je da političkim akterima fali vizija i ono ključno rješenje za sređivanje suštinskih i sistemskih problema u društvu – poručuje Topićeva.
Pijaca
Politički analitičar Velizar Antić ističe da se čitava priča oko lokalnih izbora svela na klasično politikanstvo i pijacu.
– Naši političari su ponovo dokazali da od jednog tehničkog pitanja mogu da naprave prvorazredno političko pitanje i da ponovo, po ko zna koji put, dođemo u političku krizu. Međutim, ukoliko se vratimo na sami početak ove krize vidjećemo jedan mnogo dublji i značajniji problem našeg društva, a to je da su političke partije apsolutno ušle u sve pore našeg društva, do one najsitnije čestice i pozicije – kaže Antić.
Podsjeća da je kriza oko održavanja lokalnih izbora i krenula zbog pitanja izbora članova CIK, tačnije jer su pojedini stari članovi promijenjeni novim.
S tim se, podsjeća Antić, nikako nisu složili predstavnici SNSD i HDZ, koji su prigovarali kako su ti novi članovi pod uticajem političkih partija.
– Međutim, oni su ovim potezom ogolili drugu stvar, a to je da su prethodni članovi CIK bili pod njihovim političkim uticajem. Dakle, nema principijelnog stava da u takvim tijelima treba da sjede nestranačke ličnosti i ličnosti koje nisu pod kontrolom političkih partija. Nasuprot tome, imamo situaciju da u svim “nezavisnim” tijelima sjede ljudi koji su ili članovi ili simpatizeri političkih partija – upozorava Antić.
Zarobljeno društvo
Na ovaj način smo, kako kaže Antić, zarobljeno društvo od strane političkih partija, jer se stvarna moć nalazi u njihovim rukama, a ne u rukama bilo nezavisnih tijela, bilo institucija. Antić ističe da, pored ovog strukturalnog razloga, koji se osim CIK može primjeniti i na sva ostala tijela i agencije, postoji još jedan razlog zašto se i oko samog održavanja lokalnih izbora pravi prvorazredna politička predstava.
Taj drugi razlog Antić naziva skretanje pažnje javnosti s glavnih problema u društvu.
– Naime, kada god imate neku situaciju da se o njoj povede neka ozbiljna polemika u društvu pojave se ovakve minorne teme i od njih se napravi najznačajnija društvena i politička tema – objašnjava Antić.
Ističe da je skretanje pažnje javnosti sa osnovnih problema naroda, a to su konstantno iseljavanje stanovništva, enormno zaduživanje, velika korupcija, raznorazne afere za vrijeme korone, stranačko zapošljavanje, namješteni tenderi i drugi konkursi, sve većeg jaza između malog dijela bogatih i ogromnog broja sve siromašnijeg stanovništva i mnogih drugih tema.
– Jasno je da vladajuće garniture nisu u stanju da se bore sa ovim osnovnim temama i problemima, pa onda vještački prave i izazivaju manje ili veće krize i preko medija koji su pod njihovom apsolutnom kontrolom usmjeravaju javno mnjenje ka njima – poručuje Antić.
