Uzimajući u obzir postotak stalnih pušača u odraslom stanovništvu u zemljama evropske regije, koji se prema riječima prof. dr. Aide Ramić-Čatak, kordinatorice za kontrolu duhana u Federaciji BiH, kreće oko 29 posto, što je podatak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), može se zaključiti da je BiH daleko iznad prosjeka koje trenutno imaju većina zemalja Evrope.
– To su velike brojke koje govore da bosanskohercegovačko stanovništvo ima problem sa pušenjem kao vodećom bolesti ovisnosti – kaže Ramić-Čatak.
No, najnovija studija, koja je obuhvatila školsku djecu i mlade, a koja će uskoro biti prezentirana javnosti, također nije nimalo optimistična. Uzorak je, kako navodi pomoćnica direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH, rađen na 6.000 djece na području većeg bh. entiteta, a pokazao je da četvrtina djece i mladih koristi neku vrstu duhanskog proizvoda.
– Na osnovu dobijenih rezultata, utvrđeno je da 14 posto njih konzumira cigarete, 11 posto elektronske cigarete, dok 16 posto djece i omladine uzima nargilu. S obzirom da se radi o djeci, koja bi efikasnim programima prevencije svoje punoljetstvo trebala doživjeti što zdravija, zadatak svih nas je da se ove brojke što prije promijene, a to će pospješiti donošenje Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u FBiH, što je jedna od mjera, ali i puno rada sa obrazovnim ustanovama svih nivoa, roditeljima te cjelokupnim društvom – ističe Ramić-Čatak.
Studijom je, navodi sagovornica, potvrđen i relativno visok postotak mladih koji konzumiraju nargilu u odnosu na zemlje u regiji.
– Rezultate koje smo dobili o konzumiranju nargile samo je potvrda naše hipoteze da ova navika više nije samo ekskluzivitet Sjeverne Afrike, mediteranskog dijela te određenih zemalja Bliskog istoka, nego je postala realnost mnogih evropskih država. To je navika koja se ukorijenila na ovim prostorima, a jedan od razloga je i nepospremljena zakonodavna oblast – kaže Ramić-Čatak.
