Prinosi strnih žita (pšenica, raž, ječam, tritikale, zob, ječam) su manji u odnosu na 2018. godinu zbog obimnih kišnih padavaina u periodu intenizivnog rasta, nalijevanja ploda i sazrijevanja.To je period april, maj i juni prošle godine, što je rezultiralo dosta manjim prinosom i kvalitetom ploda. Takvi uslovi ne pogoduju razvoju biljaka, a i idealni su uslovi za razvoj biljnih bolesti i štetočina odnosno biljke lakše poliježu što direktno utječe na smanjenje prinosa i kvaliteta ploda (zrna).U 2019. godini, po jednom hektaru u općini Bosanska Krupa proizvedene su: 3,5 t pšenice, 4,4 t raži, 3,3 t ječma, 2,5 t zobi, tritikale 3,9 t, dok je kukuruza za silažu najviše proizvedeno 45 t.
U 2019.godini uslovi za proizvodnju kukuruza za silažu i nisu išli na ruku poljoprivrednim proizvodjačima zbog obilnih kišnih padavaina u vrijeme sjetve kukuruza. Kasnilo se sa sjetvom, a kukuruz koji je ranije posijan morao se presijavati zbog obilne količine vode u zemljištu koja je izazvala gušenje i truljenje sjemena. U takvim uslovima proizvodnje smanjen je prinos i kvalitet zelene mase od koje se sprema silaža, što ima za poljedicu smanjenje broja stoke, kvalitete mesa i mlijeka. Ako posmatramo gazdinstva koja se bave proizvodnjom na manjim poljoprivrednim površinama kao što je proizvodnja jagodičastog voća, proizvodnja krastavca za industrijsku preradu i proizvodnju povrća u plastenicima bilježi se pad proizvodnje u pogledu broja proizvođača i količine ploda.
Od 2017.godine do danas prepolovljen je prinos maline, ali i broj uzgajivača maline. Tako npr. u 2017. godini 141 porodično gazdinstvo je uzgajalo malinu. Proizvedeno je 300 t svježe maline, u 2018. godini tek 73 porodična gazdinstva proizvela su 180 t, a u 2019. g. 57 proizvođača proizvelo je 125 t maline. Proizvodnja krastavca i proizvodnja povrća u zatvorenom prostoru bilježi porast u 2019. godini u odnosu na prethodne godine.
Kada je u pitanju stočni fond broj proizvođača mlijeka u sistemu otkupa u 2018.godini je 179 proizvođača, a u 2019. godini je 153. Dakle, bilježi se pad od 15%. Broj podnesenih prijava i zahtjeva za ostvarivanje prava na kantonalne novčane podrške i broj odobrenih zahteva po Rješenju za animalnu proizvodnju u 2018. godini je 404, a u 2019. godini iznosi 350, što ukazuje na pad obima proizvodnje za 13%.
Kao razloge opadanja proizvodnje, osim odlaska stanovništva u zemlje Evropske unije, osjetan je problem I promjene klimatskih uslova, visoke cijene repromaterijala, pogonskog goriva i maziva te kašnjenje sa isplatama novčanih podrški u poljoprivredi sa viših nivoa vlasti.Zbog svega rečenog poljoprivredni proizvodjači se češće odlučuju za proizvodnju maline, krastavca i proizvodnju povrća u zatvorenom prostoru, jer imaju manja ulaganja, a lakše kontrolišu proizvodnju.
