Smirna je u četvrtak 29. avgusta izvela svoj "najveći monumentalni rad u javnom prostoru" u banjalučkoj industrijskoj zoni "Incel". Očistila je 2 kilometra ulice krvlju, idući od Incela prema centru Banjaluke.
"Prešla sam na koljenima dva kilometra - piše BUKA. Na početku sam koristila malu četku, a na kraju gole ruke", kaže ova angažovana umjetnica.
"Ideja je bila da se vizuelno i tjelesno predstave posljedice retorike ideologije 'čistokrvnosti', koju susrećemo još u ranim politikama nacizma, fašizma, i svih ostalih pokreta koji su za cilj imati eksplicitno 'očistiti' jednu rasu ili naciju od različitosti. Ono s čim se svijet susretao kroz svjetske ratove, pa i ovaj naš posljednji rat – je upravo posljedica takvih politika koje su uspjele manipulirati masama u vjerovanje da je jedna 'krv' čistija od druge, i da sve ostale 'prljave' krvi treba istrijebiti, ubiti, silovati", objašnjava Smirna.
Nažalost, dodaje, živimo u vremenu u kojem ovakva retorika ponovo postaje normalna u političkom govoru demokratskih predstavnika vlasti, kako u Banja Luci, Bosni i Hercegovini, tako i Balkanu, čitavoj Evropi, Americi i svijetu. Jedna od žrtava takve retorike su migranti i izbjeglice.
"Izbjeglička kriza posljednjih godina samo je probudila desničarske politike da stegnu obruč oko Evrope, pa tako i u brojnim gradovima Bosne i Hercegovine možemo vidjeti migrante koji pokušavaju preći granicu ka Evropskoj Uniji. Nažalost, u mnogim bosanskohercegovačkim i evropskim gradovima trenutno je čak i zakonski zabranjeno pomagati ovim ljudima, te se prema njima odnosi upravo kao prema 'prljavoj' krvi koja ne treba kročiti u centar grada, ili neku 'civiliziranu' zemlju."
Smirna je komentarisala i ekološki incident koji se nedavno desio u banjalučkoj industrijskoj zoni "Incel", u kojoj je izvela svoj performans.
"Banjaluku je je nedavno pogodila i ekološka katastrofa prolivanjem otrovnog perilena u industrijskoj zoni Incel, te je otkriveno kako su sami radnici ove zone zatrovani, tj.kako njihova krv sadrži ogromne količine otrovnih metala. Za mene je ovo izlijevanje upravo simbolički događaj, izlijevanje otrova i svega onog što je godinama stajalo zakopano – što se nakon eksplozije i požara prosipa na površinu, i zbog čega otkrivamo da su svi ljudi koji rade i žive u blizini pogođeni, tj. na neki način otrovani."
Svojim radom Smirna upozorava da je politika fašizma "poput bolesti koja se širi, izlijeva na ljude, a da oni toga nisu svjesni dok ne dođe do katastrofe, u kojoj to postaje očigledno".
U našim krajevima se zbog ratova svako par desetljeća masovno prolije krv, kaže ona.
"Cilj mi je pokazati banalnost svih naših imaginarnih tvorevina zbog kojih se svako par godina kolektivno poubijamo, u nadi da to nećemo uraditi ponovo."
Smirna Kulenović (Sarajevo, BiH) interdisciplinarna je savremena umjetnica i aktivistica koja radi u širokom rasponu medija; od konceptualne umjetnosti, performansa, zvučne umjetnosti, filma i teksta - do gerilskog aktivizma i direktnih akcija unutar javnog prostora. Ove godine predstavlja BiH na Bijenalu Savremene Umjetnosti Coventry (Velika Britanija) sa sound-art instalacijom "Meditation I: Cellular Automata". U svom radu se bavi kritičkim propitivanjem globalne apsurdne političke situacije kojoj kao odgovor nudi post-kapitalističke forme samoorganizacije, u posljednje vrijeme ujedinjene sa biodigitalnim pristupom tehnologiji. Svoju praksu trenutno širi na područje artificijelne inteligencije, te mikro-senzora i procesora pomoću kojih kreira nove audiovizuelne instalacije i serije radova poput nadolazećeg "T.I.T.O. 3.0" u suradnji sa Kings College London i London Art Academy.
Upotrebu savremene tehnologije u kritičke umjetničke svrhe trenutno izučava na institutu ARS ELECTRONICA u saradnji sa postgraduate programom Akademije Umjetnosti u Linzu i Institutom za Napredne Medijske Studije u Japanu. Osnivačica je i umjetnička koordinatorica Kolektiva za oslobođenje javnih prostora "Dobre Kote" u Sarajevu (2015.) i Internacionalnog Nomadskog Kolektiva za izvođenje spontanih akcija "TAZ 22". Njeni radovi trenutno su izloženi u cijeloj Europi. Kao predavačica na predmetima umjetnosti i javnog prostora sarađivala je sa Univerzitetom u Lisabonu. U Sarajevu kao predavačica sarađuje sa KUMA Centrom za Vizuelne Umjetnosti i Pravo Ljudski Film Festivalom.
