Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Željka Cvijanović je poslala pismo članicama UN-a, putem ruske misije u ovoj međunarodnog organizaciji.
Kako saznaje Klix.ba, Željka Cvijanović i Rusi su u tajnosti pripremali obraćanje u Vijeću sigurnosti UN-a i pismo je poslano u petak bez pompe, a čak nije procurilo ni u srbijanskim medijima.
Cvijanović je osigurala obraćanje videolinkom putem Misije Ruske Federacije u UN-u. Ona će se obratiti u svojstvu "stručnjaka na temu", odnosno kao uvodničar u slotu koji ima Rusija, a koja se pozvala na član 39. na koje se članice Vijeća sigurnosti UN- mogu pozivati kada je ugrožena sigurnost neke države.
Dakle, Cvijanović i Rusi smatraju da je sigurnost u BiH ugrožena i da je potrebna hitna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a uprkos tome što politički vrh RS-a na čelu s Miloradom Dodikom u javnosti pokušava odbaciti optužbe za svoje secesionističke težnje i politike koje bez sumnje destabiliziraju situaciju u BiH.
No, očigledno je da je cilj odnosno zahtjev Rusa samo miniranje rezolucije o Srebrenici koja ce biti na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a početkom maja.
Klix.ba je imao uvid i u sadržaj pisma kojeg je Željka Cvijanović, posredstvom ruske misije pri UN-u, poslala članicama ove međunarodne organizacije.
"Obraćam vam se kao srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), s ciljem da vam skrenem pažnju na neke od ključnih izazova s kojima se BiH suočava, posebno u posljednjim godinama, a koji ne samo da ugrožavaju njezinu funkcionalnost već i dugoročnu održivost.
Kao podsjetnik, trenutnu strukturu BiH uspostavio je Opći okvirni sporazum za mir, iniciran 21. novembra 1995. u Dejtonu i potpisan 14. decembra 1995. u Parizu. Značaj Općeg okvirnog sporazuma, ili Dejtonskog sporazuma, proteže se izvan okončanja razornog trogodišnjeg građanskog rata u regiji. Sporazum je također uspostavio politički sistem u BiH koji uključuje demokratske, ili konsocijacijske, mehanizme kako bi osigurao jednakopravno sudjelovanje u političkim procesima i zaštitio ustavni položaj triju konstitutivnih naroda - Srba, Hrvata i Bošnjaka. Prilog IV Daytonskog mirovnog sporazuma definira Ustav BiH, određujući je kao decentraliziranu državu koja je sastavljena od dva entiteta - Republike Srpske i Federacije BiH", navodi Cvijanović u svom pismu.
Izrazito je važno napomenuti da je ovo pogrešna interpretacija. Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta, te nastavlja svoje postojanje kao pravne nasljednice Republike Bosne i Hercegovine.
"Jasno dijeli ovlasti među različitim razinama upravljanja i identificira nadležnosti institucija BiH samo u šest područja: vanjske politike, vanjske trgovinske politike, carinske politike, financiranja institucija i vanjskih obveza BiH, te politike vezane uz vize, azil i migracije.
Međutim, gotovo od svog nastanka, Daytonski ustavni okvir suočio se s značajnim odstupanjima, prije svega pod utjecajem stranih faktora i određenih političkih entiteta unutar BiH. To je dovelo do neodrživog pravosudnog rata usmjerenog na transformaciju BiH u centraliziranu i građansku državu, trend koji je postao sve izraženiji u posljednjim godinama", stoji u pismu Željke Cvijanović upućenom UN-u.
Važno je napomenuti da je Dejtonski sporazum predvidio mogućnost prenošenja nadležnosti, u slučaju da takvu odluku donesu visoki predstavnik u BiH ili Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Samim tim, nijedno prenošenje nadležnosti s entitetskog na državni nivo nije ilegalno, već potpuno legitimno i u skladu s Dejtonskim sporazumom.
"U skladu s Prilogom X Dejtonskog mirovnog sporazuma, uspostavljena je pozicija Visokog predstavnika za BiH s primarnom odgovornošću za nadzor provedbe civilnih aspekata sporazuma i pomoć domaćim političkim akterima u rješavanju preostalih pitanja. Prema Prilogu X, imenovanje Visokog predstavnika zahtijeva verifikaciju putem odgovarajuće rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Međutim, osoba koja trenutno, očigledno lažno, tvrdi ulogu Visokog predstavnika za BiH nije dobila takvu verifikaciju od Vijeća sigurnosti UN-a. To jasno ukazuje na nezakonite postupke osobe koju podržava samo manjina zemalja, temeljeći svoju navodnu poziciju Visokog predstavnika na argumentu sile.
Nadalje, u potpunom proturječju s Daytonskim mirovnim sporazumom i njihovim ovlastima utvrđenim u Prilogu X, osoba koja lažno tvrdi ulogu Visokog predstavnika za BiH otela je funkcije demokratski izabranim institucijama u BiH i samovoljno nastoji prikazati svoju volju kao zakonodavni instrument, naslanjajući se na ključna i osjetljiva područja, od pitanja kaznenog prava do izbornih zakona. Nažalost, ova neizabrana i nelegitimna osoba otišla je toliko daleko da je označila svako protivljenje njihovoj volji putem intervencija u kaznenom zakonodavstvu kao kazneno djelo. Time se ne samo da podriva vladavinu prava već i prijeti podrivanju demokratskih institucija i izabranih predstavnika BiH, nastojeći ih potpuno potčiniti svojoj samovolji", dalje piše Cvijanović.
Opet vrijedi istaći da Cvijanović i ovdje obmanjuje javnost. Za imenovanje visokog predstavnika u BiH nije potrebna zasebna rezolucija Vijeća sigurnosti UN. U Anexu X Dejtonskog sporazuma jasno kaže da se visoki predstavnik imenuje u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti, što samo po sebi ne znači da je potrebna zasebna rezolucija. Primjer za imenovanje bez zasebne rezolucije je austrijski diplomata Christian Schwarz-Shilling, imenovan 1. februara 2006. godine.
"Daytonski ustavni okvir suočava se s značajnim izazovima, posebno zbog statusa i djelovanja Ustavnog suda BiH. Umjesto da služi kao zaštita ustavnog poretka i promicanje principa ustavnosti i zakonitosti, Sud je sve više djelovao kao 'produžena ruka' ili alat pod utjecajem visokog predstavnika i onih koji lažno tvrde da imaju vlast. Članak VI Ustava BiH predviđa da Ustavni sud treba imati devet sudija: dva iz Republike Srpske, četiri iz Federacije BiH i tri međunarodna suca koje imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava, uz suglasnost Predsjedništva BiH. Nadalje, unatoč tome što Članak VI Ustava BiH predviđa da će Zastupnički dom BiH propisati alternativni način imenovanja sudaca prvotno imenovanih od strane predsjednika Europskog suda za ljudska prava po isteku njihovih mandata, to se nije dogodilo. Postojeći 'mehanizam glasanja' unutar Ustavnog suda, koji uključuje bošnjačke i međunarodne suce, iskorišten je tokom godina kako bi preoblikovao ustavnu strukturu BiH, podrivajući pozicije i nadležnosti entiteta, posebno Republike Srpske", optužila je Željka Cvijanović.
Bez obzira na ove tvrdnje članice Predsjedništva BiH, Ustavni sud BiH je većinu svojih odluka donio bez učešća stranih sudija.
"U svakom slučaju, postupci neizabrane, ilegalne i nelegitimne osobe koja lažno tvrdi ulogu Visokog predstavnika, zajedno s djelovanjem Ustavnog suda koji uključuje tri međunarodna suca, uglavnom služeći za održavanje 'zaštitničkog režima' i politike sile, ne samo da ometaju put BiH prema integraciji u EU već i podrivaju njezine ovlasti kao članice UN-a.
Želim istaknuti određene zloupotrebe u području vanjske politike, posebno u vezi s pitanjima koja će biti razmatrana od ključnih tijela UN-a u nadolazećem razdoblju. To uključuje Nacrt rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja i prisjećanja na genocid u Srebrenici, koji je predviđen za razmatranje na Općoj skupštini UN-a 2. maja 2024. prema članku V3 Ustava BiH, Predsjedništvo BiH ima isključivu odgovornost za vanjsku politiku zemlje. Međutim, Predsjedništvo, koje se sastoji od tri člana - dvojice izabranih iz Federacije BiH i jednog iz Republike Srpske - nije raspravljalo o Nacrtu rezolucije, njezinom izradi ili njezinom pokretanju za usvajanje. Nije doneseno nikakvo službeno stajalište, niti je donesena bilo kakva formalna odluka o ovom pitanju. U osnovi, unatoč tome što Njemačka i Ruanda nominalno sponzoriraju rezoluciju, uz podršku nekoliko zemalja, djelovanje stalnog predstavništva BiH pri UN-u u izradi rezolucije, predstavljanju njezinog sadržaja i lobiranju za njezino usvajanje predstavlja nezakonit čin, odražavajući volju samo jedne etničke grupe unutar BiH.
Budući da je to otvoreno kršenje propisanog postupka za određivanje i provođenje vanjske politike, kao i zakona BiH, želim vas obavijestiti da će odgovorni za takve postupke u ime BiH, uključujući i šefa stalnog predstavništva BiH pri UN-u, biti suočeni s kaznenim postupcima pred nadležnim tijelima u zemlji. Osim toga, želim vas obavijestiti da sam pokrenula potrebnu proceduru za njegov opoziv unutar Predsjedništva BiH. Vaša Ekselencijo, duboko sam uvjerena da BiH može napredovati samo striktnim pridržavanjem svojih ustavnih rješenja. Nadamo se da će njezina europska budućnost biti osigurana njezinim demokratski izabranim institucijama. Grubi prekršaj Dejtonskog ustavnog aranžmana, koji se temelji isključivo na autoritetu sile i favorizira samo jedan od tri konstitutivna naroda u BiH, vodi daljnjim podjelama i direktno prijeti budućem postojanju zemlje.
S obzirom na to, ljubazno vas molim za pomoć u organizaciji hitnog sastanka (sjednice) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Na tom bi sastanku bio pružen objektivan osvrt na političku i sigurnosnu situaciju u BiH i tražila bi se rješenja za neka od gorućih pitanja koja opterećuju zemlju", piše na kraju pisma kojeg je u UN posredstvom ruske misije poslala Željka Cvijanović.
Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a bit će održana danas u 22 sata po srednoevropskom vremenu.
