Klimatske promjene čine jug Evrope sve toplijim i sušim, a godine uzastopne suše iscrpile su rezerve podzemne vode. U Španjolskoj i južnoj Francuskoj tlo je postalo suho, a niske razine rijeka i akumulacijskih jezera prijete proizvodnji hidroenergije ovog ljeta.
Naučnici stoga upozoravaju da je Evropa na putu prema još jednom brutalnom ljetu, nakon što je prošlogodišnje ljeto bilo najtoplije u historiji, što je potaknulo najgoru sušu u posljednjih 500 godina, kako su je ocjenili naučnici.
Situacija je trenutno najteža u Španjolskoj, a da će se još više pogoršati u nadolazećem ljetu smatra Jorge Olcina, profesor geografske analize na Univerzitetu Alicante u Španjolskoj. Smatra da su trenutno male šanse da će kiša riješiti i temeljnu sušu.
U ovo doba godine jedino što možemo imati su tačne i lokalne oluje, koje neće riješiti deficit oborina, istaknuo je Olcina.
Tražeći hitnu pomoć EU-a, španjolski ministar poljoprivrede Luis Planas upozorio je da je situacija koja je posljedica ove suše toliko velika da se njezine posljedice ne mogu riješiti samo nacionalnim sredstvima, piše Reuters.
Češće i ozbiljnije suše u mediteranskoj regiji, gdje je prosječna temperatura sada 1,5 stepeni viša nego prije 150 godina, u skladu su s predviđanjima naučnika da će klimatske promjene utjecati na tu evropsku regiju. No, uprkos tim dugotrajnim prognozama, pripreme za ublažavanje tog problema kasne. Mnoge poljoprivredne regije tek trebaju usvojiti metode za uštedu vode poput preciznog navodnjavanja ili se prebaciti na usjeve otpornije na sušu, poput suncokreta.
Vlade kasne. Kompanije kasne, rekao je Robert Vautard, klimatolog i direktor francuskog Instituta Pierre-Simon Laplace. Neke firme niti ne pomišljaju mijenjati model svoje potrošnje, samo pokušavaju pronaći neke čudesne tehnologije koje bi donijele vodu.
Francuska izlazi iz najsušnije zime od 1959. godine, s upozorenjima o “krizi” zbog suše koja su već aktivirana u četiri pokrajine. Portugal također doživljava rani dolazak suše. Otprilike 90 posto portugalskog kopna pati od suše, a jaka suša zahvatila je jednu petinu te zemlje, što je gotovo pet puta više od područja zabilježenog godinu dana ranije.
U Španjolskoj, koja je zabilježila manje od polovice prosječne količine oborina do aprila ove godine, hiljade ljudi oslanjaju se na dostavu pitke vode kamionima, dok su regije, uključujući Kataloniju, uvele restrikcije vode.
Neki poljoprivrednici već su izvijestili o gubicima usjeva od čak 80 posto, među kojima su pogođene žitarice i uljarice. Ovo je najveći gubitak žetve desetljećima. To je gore nego prošle godine, rekao je o situaciji u Španjolskoj Pekka Pesonen, koji vodi evropsku poljoprivrednu grupu Copa-Cogeca.
Španjolska je odgovorna za polovicu proizvodnje maslina i jednu trećinu plodova maslina u Evropi, prema podacima Evropske Komisije.
Sa svojim rezervoarima u prosjeku na 50 posto kapaciteta, zemlja je prošle sedmice izdvojila više od dvije milijarde eura za finansiranje odgovora na hitne situacije. Još uvijek čeka odgovor Komisije na svoj zahtjev za mobilizaciju kriznog fonda od 450 miliona eura iz proračuna Unije za poljoprivredne subvencije. Iz EK naglašavaju da pomno prate situaciju.
Ozbiljna suša u južnoj Evropi posebno je zabrinjavajuća, ne samo za tamošnje poljoprivrednike, već i zato što može povećati ionako vrlo visoke potrošačke cijene ako je proizvodnja u EU-u znatno niža, rekla je Miriam Garcia Ferrer, glasnogovornica EK.
Slične bi se borbe mogle pojaviti u Italiji, gdje do 80 posto opskrbe vodom u zemlji odlazi na poljoprivredu. Nakon dvije godine nestašice vode, dijelovi sjeverne Italije ušli su u maj sa 70 posto manjka u rezervama snježne vode i 40 posto manjka vlage u tlu, rekao je Luca Brocca, direktor istraživanja pri talijanskom Nacionalnom istraživačkom vijeću.
Uz tako sasušeno tlo, kiša i kad stigne ne upije se, što ima razorne posljedice.
