U maju 1992. godine srpske vojne i paravojne jedinice tokom napada na Lozje brutalno su ubile više od 40 bošnjačkih civila, žena, djece i muškaraca, a za mnogim posmrtnim ostacima se još uvijek traga.
Uz Dan sjećanja na zločine i stradanja u ovom naselju počast nevinim žrtvama odata je učenjem Fatihe te polaganjem cvijeća na spomen obilježju s njihovim imenima. Cvijeće su položile delegacije porodica ubijenih, Udruženja logoraša ''Goražde'' i Saveza logoraša BiH, predstavnici civilnih žrtava agresije i žena u oslobodilačkom ratu, kao i delegacije Grada Goražda, Vlade BPK Goražde, Muftijstva goraždanskog i Patriotskog pokreta Goražde.
Porodice žrtava i danas su izrazile ogorčenje činjenicom da za ubijanje, odvođenje, zarobljavanje i silovanje te paljenje civila Lozja, i nakon 27 godina još niko nije odgovarao. Jedina optužnica u ovom slučaju podignuta je protiv Dragana Šekarića koji je oslobođen za Lozje, a trenutno je na izdržavanju 17-godišnje kazne za zločine u Višegradu.
- Zarobljena sam 22. maja u naselju Lozje i u zarobljeništvu sam provela 22 dana, prvo u kući Turkovića a potom smo prebačeni u OŠ Podhranjen. Imala sam sreću da preživim, za razliku od majke, brata i 13 članova moje uže porodice koji su ubijeni. Neshvatljivo je da ni 27 godina od ovog zločina niko nije procesuiran, ali nada u pravdu jača je od vremena koje prolazi - kazala je svjedokinja zločina Midheta Oruli.
Tragediju u Lozju preživjela je Zarfa Hošo koja je izgubila brata i sestrina dva sina. Ističe da se i danas sjeća strašnih prizora iz tog perioda.
Uz godišnjicu zločina u Lozju obratila se i Esma Drkenda, predsjednica Udruženja "Seka" Goražde podsjećajući da su preživjele žrtve brutalnih silovanja zaslužile minimum satisfakcije, ali i dostojanstven život.
- Ogromna nepravda i zlo počinjeno je nad ženama na ovim prostorima i položaj žena koje su preživjele najteže oblike zlostavljanja je veoma težak. One nisu adekvatno zbrinute od strane države niti su ostvarile ona prava koja im pripadaju, a to je život dostojan čovjeka - istakla je ovom prilikom predsjednica Udruženja "Seka".
Muamer Džananović iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu ističe da su dokazi o naredbodavcima i izvršiocima napada na Lozje dostupni organima gonjenja. Brojne izjave preživjelih žrtava svjedoče da su u zločinu učestvovali i komšije Srbi.
- Iz plana izvođenja napada na Lozje i okolna sela jasno se vidi da je potpisnik naređenja za napad načelnik štaba Jovo Mitrović, dok je napad odobrio Brane Petković, tadašnji komandant štaba "TO Srpsko Goražde" i bivši komandir stanice milicije u Goraždu. Iz naredbe se vidi da su pripreme jedinica počele 21. maja 1992. u deset sati, da su trajale do 22. maja, kada je u pet sati ujutro počelo izvršavanje zločina. Petković je u toku napada naređivao da se sve ruši te da se stanovništvo ne zarobljava, nego ubija, što potpuno razotkriva zašto je u tako kratkom periodu ubijeno toliko ljudi, među njima i trudnica u kasnoj trudnoći kao i 11-godišnja djevojčica - ističe Džananović.
Podsjetio je da su neki od njih pronađeni u masovnoj grobnici, dok se za određenim brojem posmrtnih ostataka žrtava i danas traga.
Sa današnjeg skupa još jednom je poslata poruka da pravda mora pobjediti i da se odgovorni za ovaj zločin moraju kazniti.
