Zvanicama se, između ostalih, obratio gradonačelnik Abdulah Skaka.
"Trebalo je 18 godina da obnovimo Vijećnicu, ali smo je obnovili. Otvaranjem Trebevićke žičare u Sarajevu i otvaranjem Olimpijskog muzeja iduće godine, sebi i svima koji nas posjećuju vraćamo i posljednje uništene simbole Sarajeva. Kako to stoji ispisano na ploči na ulazu u ovaj hram kulture - ne zaboravljamo, pamtimo i upozoravamo, ali i gradimo. Ponosni smo na ono što se unatoč svim teškoćama uspjelo u sadašnjosti, gledamo u budućnost", rekao je Skaka.
Naglasio je požrtvovanost vatrogasaca koji su iz Vijećnice u nekadašnjem ratnom plamenu spasili neke od najvrednijh rukopisa, znajući da će biti sačuvano samo ono što iznesu na vlastitim rukama.
Gradonačelnik je naglasio i požrtvovanost televizijskog snimatelja Hakije Hadžalića i dodijelio mu priznanje jer je Hadžalić, uprkos upozorenju vatrogasaca, ušao u zapaljenu Vijećnicu i snimio prozore koji su obišli planetu. Gradonačalnik je kazao da je posebno sretan što večeras Viijećnicu dijeli s ovi čovjekom.
Foto: Fena
Hadžalićevu požrtvovanost naglasila je i njegova koleginica, televizijska novinarka Arijana Saračević-Helać, koja se također obratila zvanicama.
Univerzitetska profesorica, arhitektica Lemja Akšamija, naglasila je graditeljsku vrijednost Vijećnice.
Zahvaljujući ljubaznosti Zemaljskog muzeja u Sarajevu, za ovu priliku je u holu objekta postavljena originalna kamena baza položena na početku gradnje prije 124 godine s uklesanim imenima. Natpis glasi: „Njegovo Carsko Kraljevstvo i Apostolsko Visočanstvo Franjo Josip Prvi 1894. godina, Benjamin Kalaj, ministar Edmund Stix, ravnatelj Ivan Kelner, savjetnik Ciril Metod Ivekovic, arhitekta Ivan Dolzar klesar Ivan Widi zidar.
Vijećnica u Sarajevu je jedan od najljepših objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini.
Prvi put je zvanično otvorena 20. aprila 1896. godine kao jedan od simbola grada, što je ostala do danas.
U zgradi je prvobitno bilo sjedište uprave i administracije Sarajeva. Tu funkciju je imala do 1949. godine, a u daljnim godinama po završetku Drugog svjetskog rata, postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.
U posljednjem ratu u BiH, za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine, Vijećnica je više puta granatirana.
U noći između 25. i 26. augusta 1992. je usljed granatiranja zapaljena i vatrena stihija je progutala gotovo cijelu unutrašnjost s oko 90 posto knjiga i historijskih dokumenata.
Obnovljana je po završetku rata i ponovno svečano otvorena 9. maja 2014. godine.
Svi dijelovi Vijećnice urađeni su prema pronađenim arhivskim dokumentima i fotografijama njenog ranijeg izgeda.
Danas je ovaj objekt mjesto u kojem se čuvaju knjige i rukopisi od posebne važnosti, rariteti koji se čuvaju u posebnim namjenskim uvjetima. Također je Vijećnica mjesto značajnih događaja i manifestacija.
