Milanović je kao predsjednik SDP-a još kao premijer susjedne države u periodu od 2011. do 2016. godine napravio odmak prema desnici, forsirajući populističke poruke bliske najširem glasačkom spektru. Ipak, predsjednički mandat potvrda je Milanovića kao krajnjeg desničara.
Za Milanovića se svojevremeno govorilo da bi bio bolji predsjednik HDZ-a, a Plenković SDP-a, po vrijednosnim sudovima, kaže za Klix.ba vodeći hrvatski PR ekspert i stručnjak za političko komuniciranje Krešimir Macan.
"Mislim da je ovo nastavak njegove konfrontacije sa svima, a sve je počeo tim stalnim čarkama s Vladom i premijerom Plenkovićem. I Zoran Milanović može pogriješiti kao svi, no on je taj koji će, umjesto da omekaša stav i prizna grešku, često još čvršće insistirati na izrečenom stavu. To je njegova poznata karakterna osobina", kazao je on.
Milanovićeva suluda retorika poklapa se i s najvećom političkom krizom dosad, blokadama iz Banje Luke i Mostara te nastojanjima da se reformira izborni zakon. Naš sagovornik sugerira da bi se jedan od razloga ovakve retorike predsjednika Hrvatske mogao kriti i tu.
"A ima li sada u tome neke druge, vanjskopolitičke pozadine, jer se intezivno pregovara o rješenju za Izborni zakon u BiH, koji bi uredio način biranja predstavnika svakog od naroda, naročito Hrvata, ostaje da vidimo", zaključio je Macan.
Zoran Milanović je posljednjih dana privukao dodatnu pažnju pokušajima gradiranja različitih ratnih zločina u svjetskoj historiji te latentnog relativiziranja srebreničkog genocida. To je izazvalo brojne kritike javnosti u Hrvatskoj, ali i u našoj zemlji.