Ćorić je prije dva dana u Bledu izjavio, nakon neuspješnih pregovora sa delegacijom Slovenije oko smještaja radioaktivnog otpada na lokaciji Vrbina, da za sada ostaje ranije pominjana lokacija kasarne Čerkezovac na Trgovskoj gori, nepun kilometar od granice sa BiH, Novog Grada i rijeke Une, prenosi Fokus.ba.
TRAŽE TUŽBU PROTIV HRVATSKE
U Opštini Novi Grad, koja se nalazi nepun kilometar vazdušne razdaljine od Trgovske gore u Hrvatskoj ističu kako su razočarani vijestima dobijenim iz Slovenije. Načelnik te opštine Miroslav Drljača zahtijeva konkretne reakcije bh. institucija, pa čak i tužbu protiv Hrvatske, a sve kako bi se spriječilo skladištenje radioaktivnog i drugog opasnog otpada u Čerkezovcu.
“Mi očekujemo, na osnovu i ranije izjavljenih stavova, da će Bosna i Hercegovina formirati pravni, ekspertski tim koji će procijeniti da li je potrebno pokrenuti postupak arbitraže, ukoliko to Hrvatska prihvati ili da se ide odmah sa jednom vrstom tužbe. Mi mislimo da su naša prava, kao građana, ovdje u dolini rijeke Une zaista ugrožena i znamo da cjelokupna ta priča izbora lokacije nije urađena po adekvatnim metodama. Znači da tu ima dosta pogrešnih podataka”, rekao je Drljača.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić tvrdi da je do sada urađeno sve ono što su, kako ističe, pružali domaći zakoni, međunarodne konvencije, u vezi sa mogućom gradnjom odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.
To je, dodaje Zvizdić, jedno od pitanja gdje BiH ima jedinstven stav.
“To je nekih 800 metara vazdušne linije, značilo bi ugrožavanje zdravlja velikog broja ljudi u našim gradovima u tom području. Sasvim sigurno da ćemo, ako budemo u konačnici dovedeni u tu situaciju, iskoristiti ono što nam pružaju odredbe međunarodnih konvencija i vjerovatno pokrenuti međunarodni spor ili spor arbitraže u slučaju da se u konačnici izabere lokacija Trgovske gore”, riječi su Zvizdića.
AKTIVIRATI JAVNOST U SLOVENIJI
Predstavnik organizacije Green Team iz Novog Grada Mario Crnković je mišljenja da Bosna i Hercegovina treba u slučaju Trgovske gore da uradi mnogo više.
“Mislim, prije svega, da na nivou Bosne i Hercegovine treba riješiti pitanje koordinisanja otpora ovoj zloj namjeri. Super je to što mi iz civilnog društva hoćemo da damo svoj doprinos, super je to što pojedini osnovano pozivaju da se pokrene tužba protiv Hrvatske, ali pojedinačne izjave da bi to neko trebao uraditi, putem ESPO konvencije, Arhuške konvencije, da se itekako preispitaju direktive Euroatoma, poštujemo, ali mislim da nije način i da bi trebalo ozbiljnije pristupiti”, kaže Crnković.
Bosna i Hercegovina bi, osim prema Hrvatskoj, pažnju trebala usmjeriti i ka Sloveniji koja je, dodaje Crnković, ravnopravni partner u priči o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada.
“Slovenija ima jednaku odgovornost kao i Hrvatska, za taj otpad koji će Hrvatska preuzeti. Slovenija je dužna da ga, ajmo reći izda, samo ako će taj otpad biti uskladišten na pravi način. Tako da definitivno trebamo aktivirati javnost u Sloveniji, da osvijestimo te ljude, da svi budu svjesni o čemu se radi i sa kakvim se mi problemom ovdje susrećemo”, ističe Crnković.
Ukoliko radioaktivni otpad bude odlagan na Trgovskoj gori, bilo bi ugroženo ne samo stanovništvo Novog Grada, već oko 300 hiljada stanovnika sliva rijeke Une, poručuje Miroslav Drljača navodeći samo, između ostalog, primjer pitke vode.
“Izvorišta vode, bunari, koje koristi Opština Novi Grad, gdje je uloženo više od 11 miliona maraka (5,5 miliona evra), su na 900 metara od te lokacije. Bilo kakvo curenje će dovesti do toga da se u vodovodu nađe radioaktivni otpad”, navodi Drljača.
U petak, 27. septembra, u Novom Gradu održani su protesti gdje su građani iz čak 19 opština i gradova BiH i Hrvatske poručili da ne žele radioaktivni otpad na Trgovskoj gori.
