Novi direktor Faruk Zubčević ide korak dalje u ocjenama poručujući za Klix.ba: "Ovo je sada potpuno drugi zatvor".
Već su na samom ulazu u Kazneno-popravni zavod Sarajevo uočljive promjene, od ulaznih vrata, sistema otvaranja, dvostrukog zaključavanja, sigurnosnih provjera, videonadzora pa nadalje, a pooštrena pravila ne važe samo za posjetitelje, već i za zatvorske stražare. Tako i oni odlažu mobitele u sandučad prilikom dolaska u smjenu i zadužuju policijske motorole.
Budući da je sarajevski zatvor smješten u centru grada, okružen institucijama i stambenim zgradama, već su zbog postavljene bodljikave žice oko zatvora, velikog broja reflektora, senzora i infracrvenih svjetala počele pristizati pritužbe stanara i ljubitelja ptica, među kojima je i ona da je u centru grada napravljen "Aushwitz".
Direktor Zubčević, koji je u KPZ stigao iz Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, decidan je kada objašnjava da sigurnost mora biti na prvom mjestu, dok se zatvor konačno ne premjesti na Igman gdje su započeti radovi na izgradnji novih zatvorskih objekata.
KPZ Sarajevo (Foto: K. S./Klix.ba)
"U zatvoru ne vladaju ista pravila kao vani. U zatvoru se razmišlja drugačije i ljudi poduzimaju radnje koje inače niko ne bi poduzeo na slobodi. To su dvije potpuno različite krajnosti. Ovaj zatvor će biti premješten na Igman, a do tada ovdje moramo zadovoljiti sve sigurnosne izazove", objašnjava on.
Restriktivne mjere
Sigurnosne provjere je prošao određeni broj uposlenika tako što su provjereni svi podaci, od njihovog i imovinskog stanja članova njihovih porodica do toga s kim kontaktiraju kada nisu u smjeni.
"Sve je precizirano. Precizirano je šta se radi prilikom ulaska u zatvor, precizirano je da uposlenici ostavljaju svoje brojeve telefona obavezujući se da će koristiti samo taj telefon. Ukoliko žele da koriste drugi telefon napisat će službenu zabilješku da se zna koji je to drugi broj, a sve radi njihove lične sigurnosti i u konačnici radi sigurnosti ambijenta KPZ-a Sarajevo, a sve u skladu sa zakonskim propisima", objašnjava Zubčević.
Zatvorski stražar (Foto: K. S./Klix.ba)
Napominje da nema nedodirljivih i da niko ne treba biti pošteđen ako je u dosadašnjem periodu prouzrokovao nezakonitosti ili remećenje pravilnika ili imao namjeru da to uradi.
"Aktivnost koje je KPZ Sarajevo preduzeo, s istim ljudima kao ranije, ustrojile su cijeli sistem uz 25 decidnih naredbi i pet instrukcija koje sam ja potpisao o ponašanju. Ja sam o pojedinim ljudima koji su bili tu čuo mnogo toga lošeg, pročitao mnogo toga lošeg, jer mi je to bilo dostupno, ali je ovo dokaz da je sve moguće ustrojiti", rekao je on.
Za pritvorenike i osuđenike u zatvoru važe druga pravila, a pretresi se prema riječima Zubčevića vrše svakih pet-šest dana uz pomoć policijskih agencija, tačnije Federalne uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
Foto: Privatni arhiv/F. Z.
"Broj pretresa je veći nego u svim zatvorima zajedno. Pretresi se rade na vrlo precizan i detaljan način, kako bi se anulirala mogućnost bilo kakvog poigravanja, unošenja nedozvoljenih stvari... Jednostavno, ne isplati se više. Tehnički je nemoguće unijeti telefon, ili bilo šta drugo, a iako se unese bit će detektovan", poručuje Zubčević pokazujući nam minijaturne telefone koji su pronađeni i oduzeti.
Prema njegovim riječima, minijaturni telefoni su prestali raditi prije dvije-tri godine, a od tada su bili sakriveni u cijevima zatvorskih ćelija.
Dijelovi savremenih Motorolinih tehničkih aparata za pronalazak GSM signala zajedno sa oduzetim minijaturnim telefonima (Foto: K. S./Klix.ba)
KPZ Sarajevo je uz posredstvo i pomoć sigurnosnih agencija i donacija nabavio najsofisticiraniju tehniku za pronalazak GSM signala i njihovo lociranje, ali i preduzeo operativne aktivnosti da se kontrolišu osobe i firme koje nabavljaju i prodaju takve telefone na bh. tržištu.
Haris Žužić, zapovjednik u KPZ-u Sarajevo, kazao nam je da od agencija imaju veliku podršku kada se rade pretresi, naročito zbog toga što dovode svoje službene pse za otkrivanje narkotika.
"Evo upravo je jedan pretres u toku. Radimo ih u kontinuitetu i dodatno kad imamo određenu dojavu. Osuđenici, odnosno pritvorenici su uvijek korak ispred nas. Zatvoreni su 24 sata i samo razmišljaju kako doći do svog cilja. Ovi plastični telefoni, naprimjer, ne reaguju na detektore. Za nepovjerovati je kako su domišljati i kako se dovijaju svim tim stvarima", kaže nam Žužić.
Zubčević napominje kako je bio prinuđen pretresti kompletan zatvor, da se dižu parketi kako bi se ustanovilo da ispod nema ništa.
"Niko od 1975. godine nije podizao parkete, isto kao što od tada niko nije promijenio spužve na kojima spavaju osuđenici i pritvorenici. Znate šta to znači, to smo morali dizati, bacati, paliti... Krečili smo sve, prvo živim krečom. Nema šuge i slično. U tim radovima su svi učestvovali, čak i pritvorenici i osuđenici", rekao je Zubčević za Klix.ba.
Sve po zasluzi
Upitan da li za sve zatvorenike u zatvoru važi isti tretman, bez obzira na to da li su se u kriminalnom miljeu hijerarhijski izdigli, Zubčević odgovara da za takve osuđenike ide posebna naredba.
"Ovdje su bili pripadnici vrlo nezgodnih klanova, koji djeluju na prostoru cijele Evrope, i ležali su u kavezu ili bili zatvoreni u gumenoj sobi. To je novi princip rada zatvora", pojašnjava on.
Foto: K. S./Klix.ba
S druge strane, napominje da je bilo primjera gdje su osuđenim osobama koje su izašle iz zatvora našli uposlenje.
"Osobu osuđenu za tešku krađu, koja je svoju kaznu odležala, sam preko određenih kontakata zaposlio u građevinarstvu. I on je sada najbolji tamo. Imam priliku da zaposlim još tri zatvorenika. Postoji lista čekanja, a na njoj su oni koji jedva čekaju da izađu kako bi bili zaposleni u ovim firmama. Ja želim da ih vidim na slobodi, zaposlene, u sretnim porodicama i zdravom okruženju... Imat ćemo ubuduće još ozbiljnijih programa kada je riječ o društveno korisnom radu osuđenika za vrijeme izdržavanja kazne", kazuje nam Zubčević.
Nesrazmjer u KPZ-u Sarajevo
Direktor napominje da u KPZ Sarajevo na sve tri lokacije okvirno ima blizu 350 osoba pod tretmanom i da im nedostaje određeni broj zatvorskih čuvara.
"Postoje određena pravila Evropske unije koja tretiraju segment zatvora. Prema tim pravilima nama treba još ljudi. Bio je na snazi moratorij na zapošljavanje, tako da se nije ni moglo zapošljavati. Federalno ministarstvo pravde je nakon ukidanja moratorija preduzelo niz aktivnost da se omogući upošljavanje i dalo nam bezuslovnu podršku. Nama bi još dvadesetak ljudi ovdje znatno olakšalo posao. Raspisan je konkurs za određeni broj ljudi pa ćemo vidjeti kako će se stvari dalje odvijati", kaže on.
Foto: K. S./Klix.ba
Prema njegovim riječima, veliku ulogu igra obuka uposlenika i zanavljanje opreme, naročito novouspostavljeni sistem videonadzora koji pokriva 85 posto prostorija zatvora i sve vanjske zidove, uključujući i saobraćajnice.
"Naš videonadzor funkcionalan je i noću zbog senzora za noćno snimanje. Kad smo uspostavljali videonadzor morali smo promijeniti žicu koja je tu stajala od 1974. godine. Na njoj je pisalo 'Živo drug Tito' i bila je kao grisini. Videonadzorom je bilo pokriveno tek 20 posto prostorija. To su samo neki segmenti koji su doprinijeli tome da Amel Sejfović uradi ono što je uradio. Sada ne da toga nema, nego se na to više i ne pomišlja. Sarajevo mora imati adekvatnu i reprezentativnu ustanovu. Oprema za uposlenike je potpuno zanovljena, što znači da je stara oprema rashodovana i nabavljen je veliki broj ručnih radiostanica, sistema veze, izravnih komunikatora, senzora za otvaranje vrata i druge opreme za policiju", ističe Zubčević.
Uposlenici prolaze kroz posebne obuke i postepeno se pristupa fizičkim i specijalističkim obukama koje će proći svi zatvorski policajci u jednoj policijskoj agenciji na teritoriji grada Sarajeva, kao i dodatna obuka za pse koje KPZ koristi pri pretresima zajedno s psima policijskih agencija Federalnog MUP-a i MUP-a KS.
Treninzi, kako kaže, nisu uskraćeni ni zatvorenicima, uz korištenje svih dozvoljenih suplemenata, tačnije proteina, aminokiselina i kreatina.
"Zatvorenici prezentiraju svoje potrebe za suplementima, a mi im to omogućimo preko naše kantine. Niko ništa ne može unijeti s vana. Mi vodimo evidenciju koju količinu je ko uzeo i da li trenira. Ako ne trenira, a insistira na suplementima - uskratimo mu ih", zaključuje Zubčević.
