Premijer FBiH Fadil Novalić u razgovoru za Klix.ba komentarisao je sve aktuelniju priču o povećanju stope PDV-a na 19 posto, zatim odnose s poslodavcima, radu nacrno i u konačnici govorio je o tome kada radnici u našoj zemlji mogu očekivati više plate.
Već dugo se govori da je jedini spas za bh. privredu smanjenje doprinosa i povećanje PDV-a na 19 posto. Kakav je vaš stav o tome?
Na onome što je u našoj direktnoj nadležnosti mi uveliko radimo već neko vrijeme. Kao što znate, pripremili smo novi Zakon o doprinosima. Prema njemu stopa doprinosa bit će smanjena sa dosadašnjih 41,5 posto na 33 posto uz oporezivanje toplog obroka i regresa. Ovo je jedna bitna reforma. Naš je cilj da smanjimo oporezivanje rada pa i da olakšamo poslovanje u Federaciji. Pitanje povećanja PDV-a se povremeno vraća u javnosti i tu temu je ovih dana opet aktuelizovala Vlada RS. S obzirom na to da je Federacija i naša privreda u boljem položaju, mi još nismo razgovarali o toj temi ni s Vladom RS niti s međunarodnim finansijskim institucijama. Ako dođe trenutak, svakako ćemo biti spremni da ponudimo neko zajedničko rješenje. Ipak, radi se ovdje o pitanju iz nadležnosti države jer se na kraju PDV i prikuplja na državnom nivou.
Ako bi se povećao PDV, da li bi novac išao za zdravstveni sektor ili negdje drugo?
Lično sam stava da svaki dodatni prihod koji ostvari Federacija mora ići u razvojne projekte ili smanjenje obaveza na plate, čime bismo još brže nastavili trend otvaranja novih radnih mjesta i povećanja plata. To opredeljenje smo dokazali investiranjem sredstava od klirinškog duga i akumulirane dobiti javnih preduzeća u cestovnu infrastrukturu. Ipak, mislim da je rano da dijelimo novac od PDV-a koji nemamo, a ne znamo ni hoćemo li ga ikad imati.
Koje zahtjeve poslodavaca ste ispunili u vašem mandatu? Šta je to što niste uspjeli, a željeli biste? I koji su zahtjevi poslodavaca nerealni?
Poslodavci su sigurno bitan i konstruktivan partner Vlade. Zajedno smo uradili dosta posla na stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta i otvaranju novih radnih mjesta. Primjera radi, ono što od samog početka Udruženje poslodavaca FBiH identificira kao glavnu prepreku razvoju privrede su visoki parafiskalni nameti i Vlada sistemski radi na njihovom smanjivanju. Bitno je istaći da smo prije svega izradili registar parafiskalnih nameta njih blizu 3.200, nakon toga smo mali dio tih nameta, koji su bili na federalnom nivou, i ukinuli, mislim na naknadu za elementarne nepogode, turizam i šume. Privrednicima je bitno i smanjivanje birokratije. Kroz zakone o porezu na dohodak i o doprinosima nastojimo smanjiti procedure za plaćanje i poreza i doprinosa. Puno toga bi donio sistem one-stop-shop. Ipak, njegovo uspostavljanje zahtijeva od nas promjenu pet zakona, a ovo su već stvari koje zavise od "prohodnosti" Parlamenta. Hoću reći, neke ciljeve nismo realizovali zbog političkih problema.
Naravno, ne možemo uvijek biti na strani poslodavaca. Vlada Federacije ima obavezu da postigne ravnopravnost svih aktera socijalnog dijaloga, dakle i privrednika i radnika. Zakon o porezu na dohodak ima, naprimjer, za cilj da ukine jednu rasprostranjenu praksu da se dio plate isplaćuje kroz topli obrok i na taj način smanjuje iznos koji se u ime radnika uplaćuje u Penzioni fond pa kao rezultat toga i samu penziju tog radnika. Ovo je zakonsko rješenje nepovoljno za poslodavce koji plaćaju minimalce, ali bit će povoljno za one koji su isplaćivali veće plaće.
Isto tako, privrednicima su zasmetale neke odredbe Zakona o radu. Nismo dakle uvijek na istoj talasnoj dužini. Trudimo se da pomirimo ponekad suprostavljene interese radnika i poslodavaca, djela nam kažu da u tome i uspijevamo.
Procjene su da u FBiH nacrno radi blizu 120.000 ljudi? Imate li neke brojke da li se tu situacija popravila s obzirom na mjere Reformske agende i ako je tako, u kojim sektorima?
Vlada Federacije je borbi protiv sive ekonomije posvetila posebnu pažnju. Zapravo, sva rješenja koja sam naveo u prethodnom odgovoru imaju za cilj eliminisanje ove pojave. Kroz smanjivanje birokratije eliminišemo jedan od bitnih faktora koji je poslodavce često "tjerao" da odu u sivu zonu. Isto tako, kroz novi Zakon o porezu na dohodak zaustavljamo praksu isplaćivanja djela plate kroz topli obrok i izbjegavanje poreza.
Teško je govoriti o brojkama s obzirom na to da je i 120 hiljada samo procjena koju navodi svjetska banka. Nezahvalno je isticati i neke sektore. Mislim da je najbolji pokazatelj naših uspjeha na tom polju kontinuirani rast naplate javnih prihoda. U prva tri mjeseca 2018. godine u odnosu na isti period prošle godine ukupna naplata direktnih poreza veća je za 5,31 posto. U istom periodu evidentan je rast poreza na dobit, poreza na dohodak, poreza na imovinu i doprinosa.
Ovo su veoma značajni pomaci i ja ovdje želim pohvaliti rad Poreske uprave i Federalne uprave za inspekcijske poslove, koja je uveliko doprinjela našoj borbi protiv sive ekonomije.
Koliko je realno i da li radnici u FBiH mogu očekivati rast plaća?
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, mi u Federaciji od septembra prošle godine imamo stabilan rast prosječne plate. S obzirom na pozitivne ekonomske pokazatelje i opći ekonomski rast, očekujemo da će se ta tendencija nastaviti.
Dva najvažnija zakona za radnike i kompletnu privredu u FBiH su Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Zašto se više ne priča o njihovom konačnom usvajanju? Šta će biti po tom pitanju?
Nismo odustali od ovih zakona, to su pored zakona o radu i zakona o PIO-u najbitniji zakoni u jednom društvu. Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak su prošli javnu raspravu i mi očekujemo da će se ovi zakoni u najkraćem roku naći na dnevnom redu jedne od narednih sjednica Vlade FBiH. Iskreno se nadam da će ovi zakoni proći i parlamentarnu proceduru u našem mandatu.
Poslije sastanka sa čelnicima MMF-a i Svjetske banke izjavili ste da ste razgovarali o predstojećim aktivnostima. O čemu se tačno radi?
Dogovorili smo nastavak aktivnosti na ispunjavanju uslova iz Pisma namjere i iz Matrice obaveza za dobivanje DLP-a kod Svjetske banke. To podrazumijeva usvajanje zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima te zakona o osiguranju depozita. Međunarodne finansijske institucije insistiraju na reformi zdravstva. Obavezali smo se da napravimo Registar uposlenika u javnoj upravi i Strategiju za rješavanje neizmirenih obaveza. Zatim, moramo pronaći modelitete za dovrešetak kompletne trase Koridora 5c i jaču potporu privatnom sektoru.
Ovo će biti naši prioriteti za narednih šest mjeseci i nadam se da ćemo uspjeti sve ove ciljeve realizovati uprkos nadolazećoj predizbornoj kampanji.
