Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (MUP USK) istražuje malverzacije u vezi sa izdavanjem recepata u koje su umiješani ljekari i apoteke iz Cazina.
Prije tri dana istražioci Odsjeka za sprečavanje privrednog, kompjuterskog kriminala i korupcije MUP-a USK i Policijske stanice Cazin izuzeli su dokumentaciju devet apoteka u ovom gradu. U izvještaju policije je navedeno da se ova akcija provodi zbog sumnje u krivična djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i krivotvorenje službene isprave. Novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) nisu htjeli reći o kojim apotekama je riječ.
“Već duži period istražioci Sektora kriminalističke policije USK provode istragu u vezi s malverzacijama koje se odnose na nezakonito izdavanje recepata, a postoji sumnja da su u ova krivična djela upleteni liječnici i odgovorna lica iz apoteka”, saopštili su iz MUP-a Unsko-sanskog kantona.
Istražioci rade prema naredbi Općinskog suda u Cazinu i Kantonalnog tužilaštva USK.
CIN je prije tri godine objavio priču kako su pojedini ljekari i apotekari preko lažnih i prepravljenih recepata izvlačili novac iz Zavoda zdravstvenog osiguranja ovog kantona. Novinari su otkrili da su doktori prepisivali recepte pacijentima bez njihovog znanja, a da pacijenti nisu ni bili na pregledu niti su preuzeli prepisane lijekove.
Tako je Senad Selimović, ljekar iz Cazina, za mjesec dana prepisao oko 600 lažnih recepata i svi su realizovani u jednoj apoteci. Po jednom pacijentu prepisivao je čak po 18 pakovanja Loprila H, lijeka za liječenje visokog pritiska.
Na ovaj način apoteke su od Zavoda naplaćivale fiktivnu prodaju lijekova, zbog čega je ova institucija godinama plaćala milione maraka više od planiranih sredstava za lijekove sa esencijalne liste.
Nakon CIN-ove priče Zavod je raskinuo ugovor sa tri apoteke i kaznio je četiri ljekara oduzimanjem ovlaštenja za prepisivanje recepata na mjesec dana.
Inače, ovo nije prvi slučaj da se vodi istraga zbog sumnje u zloupotrebu recepata u ovom kantonu. Prije godinu dana uhapšeno je deset osoba – ljekara, zaposlenika Zavoda i apotekara – zbog sumnje da su počinili kriminal.
Tada je utvrđeno kako su vlasnici firmi koje prodaju ortopedska pomagala u saradnji sa nekolicinom ljekara pravili recepte i prosljeđivali ih na ovjeravanje Zavodu. Recepti su pravljeni na imena pacijenata bez njihovog znanja i saglasnosti nakon čega su spomenute firme naplaćivale ortopedska pomagala od Zavoda, iako ta pomagala nisu ni prodata.
I ova akcija je uslijedila nakon što je CIN objavio priču o ortopedskim kućama koje su uz pomoć uglednog bihaćkog ljekara zloupotrebljavale fondove za izradu invalidskih pomagala.