Stručnjaci su kritizirali činjenicu da je Srbija zaslužna za napredak, iako zapravo nije bilo dalekosežnih reformi, a pad demokratske politike evidentan je godinama. Odlukom da se ipak otvore pregovaračka poglavlja, EU se sada konačno oprostila od činjenice da će se kandidati za članstvo na Balkanu ocjenjivati na temelju njihovih zasluga. Ali države EU apsolutno žele Srbiju vezati za EU jer su zabrinute zbog utjecaja Kine i Rusije iz geopolitičkih razloga, kažu diplomati. Zato ti diplomati misle da moramo izaći ususret Srbiji i “nešto dati”. Međutim, Srbija se posljednjih godina zapravo vrlo tijesno vezala za Kinu ekonomski, ali i u pogledu sigurnosne politike.
Novi bugarski premijer Kiril Petkow u međuvremenu je najavio da želi raditi na sporazumu sa Sjevernom Makedonijom uz pomoć radnih grupa kako bi ukinuo veto na početak pristupnih pregovora. Međutim, Sjeverna Makedonija prvo mora promijeniti svoje udžbenike historije i izbrisati izraz “fašistička okupatorska moć” kada je u pitanju okupacija današnje Sjeverne Makedonije od strane Bugarske u Drugom svjetskom ratu. Bugarska tvrdi da izraz “fašistička okupatorska vlast” izaziva mržnju.
U skladu s tim, Bugarska pokušava reći Sjevernoj Makedoniji kako bi trebala opisati okupaciju. Tokom okupacije Bugarska je u martu 1943. izručila više od 7.000 makedonskih Židova, koji su ubijeni u koncentracijskom logoru Treblinka. Te su osobe izručile bugarske vlasti i u saradnji s nacističkom Njemačkom. Izraz “fašistička okupatorska vlast” čini se prikladnim s obzirom na ovu politiku. U Bugarskoj, međutim, mnogi građani nisu ni svjesni koliko su vrlo snažni historijki-nacionalistički narativi dio njihova razmišljanja.
Bez sankcija Dodiku
Vijeće za opće poslove ove se sedmice bavilo i Bosnom i Hercegovinom, koja je u najvećoj krizi od završetka rata, jer folk-nacionalisti oko desno-ekstremističkog političara Milorada Dodika poduzimaju konkretne korake za otcjepljenje Republike Srpske. EU još uvijek nije dogovorila sankcije Dodiku i onima oko njega, iako je za to posebno Njemačka – prije svega nova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. Velika Britanija sprema sankcije Dodiku.
– Vijeće poziva sve političke čelnike da se suzdrže i napuste provokativnu retoriku i mjere podjela, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje – stoji u zaključcima Vijeća, ali bez spominjanja Dodika po imenu.
Konkretno, samo stoji: “Retorika i inicijative usmjerene na preokret reformi i povlačenje iz državnih institucija su neprihvatljive.”
Politika smirivanja
EU očito još nije shvatila da za destabilizaciju države nipošto nisu odgovorni “svi politički čelnici”, nego samo oni etnički nacionalisti koji su desetljećima ovu državu htjeli uništiti. Nejasne formulacije i ova politika smirivanja EU dovode u Bosni i Hercegovini među građanima do pada povjerenja u EU. Mnogi građani već mjesecima strahuju od daljnje destabilizacije, a mnogi čak strahuju da bi mogao doći do novog oružanog sukoba. To je prije svega povezano s činjenicom da su stotine hiljada ljudi teško traumatizirani tokom tri i pol godine rata (1992.-1995.).
Druga tema uoči Vijeća bio je pokušaj nacionalističko-hrvatske stranke HDZ u BiH da se izborni zakon u BiH promijeni po svojim nacionalističko-partizanskim idejama uz pomoć sestrinske stranke HDZ, koja djeluje u Hrvatskoj. HDZ je dugi niz godina pokušavao – između ostalog vrlo uspješno u institucijama EU, naprimjer u Evropskom parlamentu preko zamjenice predsjednika Odbora za vanjske poslove i izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom Željane Zovko – lobirati za činjenica da ubuduće samo jedan kandidat HDZ-a može zauzeti mjesto hrvatskog predstavnika u tročlanom državnom Predsjedništvu. Općenito, HDZ je dobro umrežen. Unatoč višekratnim upitima Der Standarda, iz press službe Vijeća Evrope još nisu odgovorili je li glavna sekretarka Marija Pejčinović Burić još uvijek članica HDZ-a. Venecijanska komisija Vijeća Evrope aktivna je u cilju ustavne reforme u Bosni i Hercegovini.
Predstavnici svih građana
HDZ je uvrijeđen činjenicom da je nenacionalist Željko Komšić trenutno Hrvat u Predsjedništvu BiH. Argument HDZ-a je da bi “Hrvati” bili preglasani jer za Komšića nisu glasali samo Bosanci koji sebe vide kao Hrvate, nego i drugi koji se ne definiraju etnički ili nenacionalistički Bošnjaci. Sada se ne radi o izboru tri člana Predsjedništva (Srbin, Bošnjak, Hrvat) ko će ih glasati. Zato što ih biraju svi građani BiH, a ne samo pripadnici tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi, Hrvati). Upravo zbog toga ova trojica trebaju predstavljati i sve građane. Izbor Komšića dakle nije ustavni problem.
Sadašnji ustav je diskriminatoran u jednom drugom području, odnosno kada je u pitanju pravo kandidiranja. Naprimjer, ljudi koji sebe vide kao Bosance (tj. koji odbacuju etničke definicije ili su pripadnici manjina kao što su Romi) ne smiju biti birani u državno Predsjedništvo. Time je Bosna i Hercegovina jedina država u Evropi u kojoj Židov ne smije sjediti u državnom prezidiju ili u drugom domu parlamenta. Upravo zbog te teške diskriminacije Evropski sud za ljudska prava (ECHR) već dugi niz godina poziva na promjene ustava Bosne i Hercegovine, poput provođenja famozne odluke o Sejdić-Finci (Rim i Židov), koji se dogodio 2009.
Nema “legitimnih predstavnika”
Vijeće EU je ove sedmice – uglavnom zato što je Nizozemska inzistirala na tome – izjavilo da se presude ECHR-a moraju provoditi kao prioritet kada je riječ o promjeni Ustava. Zahtjevi HDZ-a da u Predsjedništvu postoji “legitimni predstavnik” za Hrvate, odnosno nacionalist iz HDZ-a, nisu uvršteni u zaključke Vijeća.
– Vijeće ističe da se ne smiju poduzimati zakonodavni ili politički koraci koji bi otežali provedbu presude Sejdić-Finci i povezanih presuda ECHR-a ili produbili podjele – stoji u zaključcima Vijeća.
HDZ je želio u federalnom dijelu zemlje uvesti izborne jedinice prema etničkom kriteriju kako bi kandidat HDZ-a mogao pobijediti na izborima. Ovu ideju podržali su čak i predstavnici EU, iako bi to “još dodatno produbilo podjele”, što EU zapravo odbija.
HDZ-ov model promiče podjele
Ustavni stručnjak Sören Keil s Instituta za federalizam Sveučilišta u Freiburgu smatra da rasprava pokazuje inherentni sukob u Dejtonskom ustavu između etničkih kriterija i etničke jednakosti te načela jednakosti osobe bez etničkih kriterija.
O ideji HDZ-a kaže: “Izbori moraju biti slobodni, pošteni, tajni i ravnopravni da bi bili priznati kao demokratski, pri čemu “jednak” obično znači da se svaki glas jednako računa. Pogotovo uz etničke kriterije koji bi to nije slučaj, jer bi u određenim izbornim jedinicama tada bili u nepovoljnijem položaju na predsjedničkim izborima.”
HDZ-ov model proširio bi postojeću diskriminaciju i promovirao etničku podjelu, objašnjava Keil za Der standard.
– To bi također prekršilo presudu Sejdić-Finci i odmaknulo se od njene provedbe.
Keil HDZ-ov model ne smatra ustavnim, već oblikom “gerrymanderinga”. U Sjedinjenim Državama ovaj izraz znači manipulaciju granicama izbornih jedinica kako bi se povećale vlastite šanse za uspjeh.
– Prijedlog je radikalan oblik “gerrymanderinga”, onaj koji se temelji na etničkoj isključenosti i služi za učvršćivanje moći etnički isključivih stranaka – rekao je Keil.
Staviti na čekanje
Stranke u Bosni i Hercegovini, kojima je zaštita države od napada nacionalista poput Dodika najveća briga, prije svih socijaldemokrata, povukle su se iz pregovora o izbornoj reformi s predstavnicima EU i SAD. Traže da se prije svega stane na kraj secesionističkim nastojanjima Dodikove stranke, SNSD-a. Izborna reforma je stoga na čekanju. Posjeta predstavnika EU i SAD je otkazana.
