Njemačka sve više gubi sjaj “obećane zemlje” za mnogobrojne građevinske radnike, tvrde sindikati i poslodavci, zato što su primanja kao za primjer u Hrvatskoj nakon potpisivanja kolektivnog ugovora znatno porasla, dok u krizom načetoj Njemačkoj rastu životni troškovi, piše Hina.
Konstantni rast plata u graditeljstvu, koji je bio potaknut nedostatkom radne snage, doveo je do toga da se sve više može dobro zaraditi pa građevincima računica govori kako im se sve više isplati raditi u domovini. Jer, kaže on, tu nemaju troškove stanovanja koji su u Njemačkoj “odletjeli u nebo”, a s druge strane život uz porodicu je snažna kočnica pri razmišljanju da se ode raditi u tuđinu.
Nedostatak majstora sasvim je promijenio razmišljanja poslodavaca, koji su shvatili da je bez primamljivih primanja nemoguće zadržati radnu snagu.
Trenutno u građevini prosječna neto plata iznosi 1300 eura bez raznih neoporezivih dodataka, a s dodacima je znatno iznad prosjeka.
No, roblem više nisu domaće građevinske firme nego strane koje rade na velikim infrastrukturnim projektima ali ne poštuju naše zakone ni kolektivne ugovore. Neke svojim radnicima isplaćuje minimalac, a kada se dio radnika pokušao učlaniti u sindikat, poslodavac ih je odmah poslao kući.
Predsjednik Uprave Radnika Križevci Mirko Habijanec kaže kako se primjećuje trend da naši građevinski radnici okreću leđa Njemačkoj. Nekad je tamo odnos plata u poređenju s Hrvatskom bio pet prema jedan, a sada je dva prema jedan. Osim toga, nije u pitanju samo plata nego i razni neoporezivi dodaci kojih u Njemačkoj nema. “Dovoljno je kazati da imamo 15 dodataka na platu koji dosežu 50 posto osnovne plate”, tvrdi Habijanec.
Zbog takve poslovne politike u građevini sve više učenika upisuje u srednjoj školi građevinski smjer ili neki od srodnih smjerova, što je još prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo. Porast interesa za upise u strukovna zanimanja potvrđuje i direktorica Srednje škole “Ivan Seljanec” iz Križevaca Gordana Juran-Ratković, koja kaže da raste upis u strukovna zanimanja, poglavito u trogodišnje školovanje.
“Ranije smo jedva u dva roka upisivali učenike u smjerove zidar, tesar i strojobravar, a ove godine popunili smo kvote čim su otvoreni upisi”, rekla je. Direktorica vjeruje da je interes porastao jer je učenicima nakon završetka školovanja osiguran posao s više nego pristojnim primanjima. Osim toga, poslodavaca ima dosta, pa ako im ne sviđa trenutno radno mjesto mogu brzo promijeniti poslodavca.
S obzirom na nedostatak radne snage u građevinarstvu, brojni kvalificirani radnici shvaćaju da im je isplativije otvoriti vlastiti obrt nego se otisnuti u tuđinu.
