Ubuduće bi trebalo da ih bude do 50.000 godišnje.
U pitanju je takozvano „zapadnobalkansko pravilo“, koje predviđa povlašteni pristup njemačkom tržištu rada za državljane Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i područja južne pokrajine.
Prema važećim zakonima, naime, iz cijelog sveta može da se doseljava „stručna“ radna snaga. Jedino sa Balkana ljudi mogu da dobijaju posao i radnu vizu čak i kad rade van struke ili bez stručne spreme.
To pravilo osmišljeno je nakon prvog talasa izbjegličke krize 2015. i 2016. godine, pošto su među tražiocima azila iz Sirije bili i brojni državljani Srbije, BiH i regiona.
Ideja Berlina bila je da ljudi iz regiona, umjesto da bezizgledno traže azil, pokušaju da nađu posao u Njemačkoj.
To nije jedina izmjena zakona koja se sprema. Novinama bi se trebalo „suprotstaviti dramatičnom manjku radne snage u brojnim branšama“, ocjenjuje dpa.
U promjene spada i takozvana „karta šansi“, to jest mogućnost da se ljudi naprosto dosele u Njemačku te da tek tu, na licu mjesta, traže posao. Za to vrijeme imaju pravo da rade pola radnog vremena van struke kako bi zaradili za život.
Karta šansi bi, prenosi dpa, trebalo da se dodjeljuje po novom sistemu bodovanja svakome ko prikupi šest bodova.
Četiri poena nosi određena stručna kvalifikacija, tri poena dobro poznavanje njemačkog ili tri godine radnog iskustva, dva ukoliko je osoba mlađa od 35 godina, a jedan bod ukoliko je ranije legalno barem šest meseci boravila u Njemačkoj.
Kako je Deutsche Welle već pisao, Njemačku more demografske promjene i veliki broj upražnjenih radnih mjesta. Računa se da je neophodno doseljavanje oko 400.000 ljudi godišnje kako bi ekonomija, zdravstvo i njega starih funkcionisali.
Pri tome se uvijek jednim okom gleda na Zapadni Balkan, iako to dovodi do pogoršanja demografskih probleme Balkana, koje su otkrili i posljednji popisi stanovništva.
