Njemačku u nedjelju očekuju prijevremeni izbori raspisani nakon što je prošle godine pala vlada kancelara Olafa Scholza. Posljednje projekcije pokazuju da je CDU (sa CSU) Friedricha Merza vodeći, a slijedi ga krajnje desničarski AfD Alice Weidel. SPD koji za kancelara ponovo predlaže Scholza je treći, a četvrti su Zeleni, koji kao kancelara vide Roberta Habecka.
Desni populizam
U borbi za kancelara predvodi Merz, a slijedi ga Scholz. Weidel je četvrta. U fokusu predizborne kampanje potencirala se borba protiv ilegalnih migracija, ali i ekonomski oporavak Njemačke i smanjenje birokratije. Dr. Soeren Keil sa Univerziteta u Passau u Njemačkoj kaže da će “AfD vjerovatno postati druga najveća stranka u nedjelju”.
- Ali, oni će ostati u opoziciji, jer su sve druge stranke isključile saradnju s njima. Međutim, vrlo zabrinjavajući trend rastućeg desnog populizma nastavlja se širom Evrope, kaže dr. Keil.
Ističe da će najveći izazov za Njemačku biti budućnost EU i odnosi sa Sjedinjenim Državama.
- Njemačka vanjska politika se rijetko mijenja. Međutim, Trump bi mogao iznuditi promjenu pozicija i Njemačke i EU, baš kao što vidimo u raspravama o Ukrajini. Potencijalna rješenja leže u većoj saradnji EU i većoj globalnoj ulozi, ali samo ako se evropski lideri dogovore. U suprotnom, Evropa, i Njemačka sa njom, rizikuju da budu zgnječene između novih politika velike sile, kaže naš sagovornik.Dr. Marika Djolai, članica Savjetodavne grupe Balkan u Evropi, kaže da su rezultati izbora u Njemačkoj dosta izvjesni.
- Očekuje se da će CDU/CSU koalicija osvojiti oko 30 posto glasova, dok se AfD iskristalisala kao potencijalno najjača opoziciona stranka i očekuje se da osvoji oko 20 posto glasova. SPD i Zeleni su na 15 posto. Sahra Wagenknecht Alliance (BSW), popularna u bivšoj Istočnoj Nemačkoj, na oko četiri je posto, kao i FDP. Sve opcije postizbornih koalicija su moguće, od CDU/CSU - SPD, do CDU/CSU sa manjim strankama, a sa BSW-om su već u koaliciji na federalnom nivou. Iz iskustva semafor-koalicije znamo da ovaj aranžman može biti dosta problematičan. Uprkos kratkom koketiranju Merza sa AfD-om, sve stranke su podvukle da neće ulaziti sa AfD-om u koaliciju, ističe dr. Djolai.
Objašnjava da je Njemačka u ekonomskoj stagnaciji još od Covida, pa su sve stranke usaglašene u tome da je fokus na ekonomskom rastu - jedino se pristupi razlikuju.
- Nemačka traži finansijsku i ekonomsku stabilnost i dominaciju. SPD, Zeleni, CDU/CSU i FDP se zalažu za jaču i efikasniju EU, dok se BSW zalaže za decentralizaciju. CDU/CSU želi smanjenje EU birokratije i limitiranje striktne implementacije EU zakona. Nova komisija je kao prioritet stavila konkurentnost. Pobednik izbora će se morati fokusirati na ovo polje i na jačanje konsenzusa. CDU/CSU bi se verovatno fokusirala na jačanje EU institucija, ali i reforme da se podstakne efikasnost. Pod novim Trumpovim pretnjama, pobednik izbora će morati da se posveti jačanju evropskih veza i stabilnosti, naglašava dr. Djolai i dodaje da će nova vlada željeti da ojača poziNije uvjerena da će nova vlada biti popustljiva prema Zapadnom Balkanu. Napredak na putu ka EU za sve zemlje, uključujući i BiH, zasnivat će se na ispunjenju uslova.
Što se tiče naše zemlje i regiona, dr. Djolai smatra da je Njemačka zabrinuta oko situacije u Srbiji i da će nova vlada pažljivo pratiti šta se dešava.
Proces proširenja
- Tokom kampanje fokus je bio na Ukrajini, što će sa Trumpovom politikom i pregovorima sa Rusijom zahtevati još više angažmana. Evropi i Nemačkoj je stalo da se destabilizacija Srbije ne prelije u BiH. Zbog evropske sigurnosti, nova vlada će nastaviti da podržava region. CDU/CSU će možda zahtevati rekalibraciju politike proširenja, a SPD, Zeleni, levica, podržavaće priključivanje na osnovu zasluga, što su i predstavili u kampanji, ističe naša sagovornica i dodaje da Zapadni Balkan nije bio prioritet ni tokom izborne kampanje.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, regionu i politici proširenja, dr. Keil smatra da Evropska komisija ostaje posvećena proširenju iako Njemačka ostaje država koja pruža oklijevajuću podršku.
- Malo je vjerovatno da će se to promijeniti, jer proširenje nije prioritet za Njemačku, čak ni u odnosu na Ukrajinu. Ne mislim da će dolazak CDU na vlast napraviti razliku za BiH. Bojim se da će Njemačka biti fokusirana na druga pitanja, ističe dr. Keil.
Foto: Arhiv
