Njemačka, najveća ekonomija Evrope, bilježi nagli pad životnog standarda, što mnogi ocjenjuju kao najteži period od Drugog svjetskog rata.
Glavni uzrok ovog pada je energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini, koja je dovela do porasta cijena energije i zastoja u industrijskoj proizvodnji.
Ovaj pritisak na privredu dovodi Njemačku u situaciju nalik finansijskoj krizi iz 2008. godine, prenosi list Guardian.
Najnoviji podaci iz Savezne agencije za statistiku (Destatis) potvrđuju nastavak negativnih ekonomskih trendova u trećem tromjesečju. Njemački ministar privrede, Robert Habeck, najavio je pad BDP-a od 0,2% za ovu godinu, što je značajno odstupanje od ranije prognoziranog rasta od 0,3%. Ova prognoza dolazi nakon pada BDP-a u 2023. godini za 0,3%, što Njemačku čini jedinom zemljom iz G7 koja će 2024. godine bilježiti negativan rast, piše Euronews.
Industrijska proizvodnja, posebno automobilska, suočava se s dugotrajnim problemima. Nedostatak poluvodiča, rast cijena sirovina i konkurencija iz Azije i SAD-a dodatno otežavaju poslovanje, dok tzv. kineski šok predstavlja ozbiljan izazov u ključnim sektorima. Stručnjaci, poput Kyrusa de la Rubije iz Hamburške komercijalne banke, smatraju da su potrebna značajna strukturna prilagođavanja kako bi Njemačka zadržala konkurentnost.
Ovi ekonomski izazovi doveli su do toga da mnoge njemačke kompanije traže strane partnere.
Primjer je nacionalni željeznički operater Deutsche Bahn, koji je prodao svoju logističku podružnicu Šenker danskom DSV-u za 14 milijardi eura. Sličan primjer je Komercbank, gdje italijanski UniKredit povećava svoj udio na 21%, što bi moglo otvoriti vrata za buduće preuzimanje.
