Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić gostovao je u Podcastu Vijesti.ba, a tom prilikom govorio je i o “minimalcu” od 1.000 KM. Potvrdio je da Zakon nalaže da se oporezuje kompletan iznos minimalne plate i ništa manje od toga.
“Na sjednici ESV, koja je protekla u vrlo korektnoj atmosferi, ostavili smo svađe iza sebe i krenuli dalje. Vrlo precizno smo rekli da je odluka donesena i tu promjene nema. Sve što bi sada promijenili bi, na neki način, bilo ponižavanje Vlade. Ništa nije doneseno preko noći i iz hira, dugo smo vagali i svi smo se kleli kako moramo popraviti standard radnika, kako ostajemo bez radne snage jer nam mladi odlaze i mi smo pokušali doći do toga”, započeo je Nikšić, pa nastavio:
“Mi smo prošle godine sa dvije uredbe dali priliku poslodavcima da svoje radnike mogu neoporezivo ‘nagraditi’ bez dodatnog opterećenja. U prvoj uredbi sa 2.500 KM, a u drugoj sa 2.760 KM. Pomoć je za posljednjih šest mjeseci trebala biti skoro 1,6 milijardi KM, a po zadnjem izvještaju je iskorišteno oko 180 miliona KM. Dakle, malo više od 10%. To govori da nije bilo dobre volje da to isplati radnicima, a najveći dio je isplaćen od strane javnih kompanija, preduzeća, agencija”.
Loading...
Nikšić je za Vijesti.ba posebno podcrtao kako nisu svi poslodavci isti, te da postoje zdravi, korektni i pošteni poslodavci koji zaista vode računa o radnicima.
“Njih ova odluka o minimalnoj plati ne pogađa, a interesantno je da su baš oni uglavnom i iskoristili ove mogućnosti da isplate pomoć radnicima. Oni su to uradili jer žele zadržati radnike. Nije ovo nikakva fiskalna reforma, ona će tek doći nakon ovih koraka. Sa prve dvije uredbe smo išli na to da pomognemo radnike, ali da vodimo računa i o poslodavcima. Pošto očito pružena ruka nije prihvaćena, odlučili smo sada da krenemo odozdo – od radnika”.
Federalni premijer kaže da je u posljednje vrijeme u medijima mnogo spinova.
“Nije tačno da je 180 ili 200 hiljada radnika bilo na minimalcu i da se za sve od njih treba dodatno izdvojiti 381 KM dodatno, plus doprinose. Na minimalcu ili ispod minimalca je 12.300 ljudi. Najveći broj je onih sa primanjima od 620 do 700 KM i to je 93.999 radnika. Oko 34 hiljade je onih od 700 do 800 KM, a od 800 do 1000 je 45 hiljada radnika. Svo dodatno opterećenje za tih oko 200.000 radnika ne iznosi 880 miliona, o kojima se priča, nego 468 miliona. Od tog novca nijedna marka neće ići u federalni budžet, niko od tog neće dobiti veću platu, da ljudi ne misle pogrešno. Sve što ide u federalni budžet ide za PIO i to je nekih 256 miliona. To su pare namijenjene za penzije i ne može ih niko utrošiti na bilo šta drugo. Za Fond zdravstvenog osiguranja je 183 miliona, od čega je 10,2% fond solidarnosti, a sve ostalo, odnosno preko 165 miliona, ostaje kantonalnim zavodima. Jedini koji dobijaju novac u budžet, a da bi mogli s njim nešto uraditi, su kantoni i lokalne samouprave jer porez na dohodak od nekih 76 miliona ide njima”.
Nikšić je potom dodao…
“Novom uredbom ćemo omogućiti svima onima koji dokažu platnom listom za novembar i za januar da su isplatili svom radniku, koji je imao iznad 1.000 KM platu, dodatnih 100, 200 ili 300 KM veće plate da to oslobodimo od dodatnih doprinosa”.
Vlada FBiH ima u planu provođenje fiskalne reforme, a ona starta upravo sa zakonima koji su nedavno doneseni.
“U periodu koji je pred nama moramo uraditi sve što je do nas, svi zajedno, da što prije donesemo Zakon o fiskalizaciji transakcija u Federaciji. Želja nam je da on sa 1. julom uđe u primjenu, ako je moguće. Za to imamo vrlo jasan plan ali njega prvo moram izložiti poslodavcima, a tu govorimo o tome šta bi uradili kako ćemo ući u proces smanjivanja doprinosa i rasterećenja privrede i stvoriti pretpostavke za primjenu. Važno je da svi uđemo u tu priču, a do tada ćemo pratiti primjene ovih mjera i ako dođe do nekih ekstremnih poremećaja, intervenisat ćemo zajedno i rješavati to”.
“Činjenica da je važno da smanjimo doprinose ne može dobiti prioritet u odnosu na to da moramo zadržati stabilan fond Penziono-invalidskog osiguranja, pa i zdravstvenog osiguranja jer je važno da oba funkcionišu. Ne možemo ući u avanturu smanjivanja doprinosa dok ne budemo sigurni da ćemo imati adekvatan odgovor i adekvatne prihode koji će omogućiti ne samo zadržavanje penzija na ovom nivou, nego i povećanje. Zbog toga je vrlo važan redoslijed koraka”, poručuje Nikšić, te dodaje:
“Imamo precizan plan koji ćemo iskomunicirati sa socijalnim partnerima na sjednici ESV šta želimo kao Vlada uraditi sa 1.7. i sa 1.1.2026. godine. Niti je odluka o minimalnoj plati, niti je Zakon o fiskalizaciji fiskalna reforma, ali su to preduslovi i prvi koraci ozbiljne fiskalne reforme koja onda treba rezultirati izmjenama zakona o doprinosima, smanjivanju doprinosa, izmjene zakona o porezu na dohodak…”.
“Svjesni smo da FBiH sa ovako niskom stopom poreza na dobit i neoporezivom dividendom treba i u tom segmentu da djeluje, ali nije nam želja da jedne rasteretimo, a druge opteretimo. Na tome ćemo raditi pažljivo”, zaključuje Nikšić u razgovoru za Vijesti.ba Podcast.
