Migranti na području Doboj Istoka neprihvatljivi su za lokalnu vlast, kao i za većinu stanovništva, a svoje stavove glasno su počeli iznositi nakon sastanka koji je održan u Ministarstvu sigurnosti BiH. Tada je zaključeno da se zatvore migrantski kampovi Bira u Bihaću i Miral u Velikoj Kladuši.
Maloljetnici iz Bire, prema zaključku sa sastanka, trebali bi biti izmješteni u Prihvatni centar Duje u Doboj istoku, dok će punoljetni, ukoliko ne odu u “game” (ilegalni prelazak granice op.a.), biti prebačeni u kamp Lipa.
Međutim, zanimljivo je da lokalna vlast u Doboj Istoku o mogućnosti izmještanja maloljetnih migranata u Prihvatni centar Duje nije čula od vinovnika sastanka, već putem medija. Načelnik Doboj Istoka Kemal Bratić je kategorično odbio bilo kakvu mogućnost prihvata migranata u ovoj sredini.
- Nas niko nije kontaktirao vezano za mogućnost izmještanja migranata u Prihvatni centar Duje. Ukoliko me neko pita, ja neću biti za to. Mi migrante ne želimo prihvatiti jer je Bosna i Hercegovina velika, a Doboj Istok mali. To da je dobro nama ne bi pripalo, kazao nam je Bratić.
U proteklom periodu na području Doboj Istoka bilježene su određene manje grupe migranta koji su bili u prolazu. Bratić nam je kazao da problemi nisu evidentirani, a kako je istaknuo, migrantska kriza nije u nadležnosti općine, pozvavši nadležne da rješavaju ovaj problem.
Migranti u Duje ne mogu, ali uslovi postoje u drugom objektu
Prihvatni centar Duje djeluje pod okriljem Međunarodnog fonda solidarnosti Emmaus iz kojeg su također potvrdili da ih iz Ministarstva sigurnosti BiH niko nije kontaktirao vezano za zaključak koji se odnosi na izmještanje djece i maloljetnika bez pratnje iz Unsko-sanskog kantona.
Šefica ureda Emmausa Amela Efendić navodi da se u Duje maloljetni migranti ne mogu smjestiti jer se tamo nalaze stare, iznemogle i bolesne osobe, međutim određeni broj mališana bi mogao biti smješten u Centar za djecu i mlade koji je odvojen od prihvatnog centra, ali se nalazi u njegovoj blizini.
- Na temu premještanja djece iz Unsko-sanskog kantona mi smo jedini sastanak imali u aprilu ove godine, a bili su prisutni predstavnici ovog kantona, Ministarstva sigurnosti BiH te drugih međunarodnih organizacija koje trenutno vode migracijsku politiku u našoj zemlji. Tada smo rekli da stojimo na raspolaganju te da imamo određeni broj slobodnih mjesta u Centru za djecu i mlade koji posjeduje ISO standard kvaliteta za pružanje usluga. Međutim, od tada do danas nas niko nije kontaktirao, tako da je sastanak u Ministarstvu sigurnosti BiH (posljednji na kojem su doneseni zaključci o izmještanju migranata u Duje, op.a.) za mene bio iznenađenje. Ovdje je riječ o prebacivanju ranjive kategorije koja se ne može izvršiti stihijski. Za sto moraju sjesti svi akteri i donijeti poseban plan rada, kazala je Efendić.
Građani podijeljenih mišljenja
Priča o mogućem izmještanju maloljetnih migranata iz Unsko-sanskog kantona u Doboj istok podijelila je i tamošnje stanovništvo. Dok jedni navode da mališane žele prihvatiti u svojoj sredini, ali pod uslovima strogog nadzora, drugi ovu mogućnost u potpunosti odbijaju.
- Ovdje se priča da bi maloljetni migranti mogli biti izmješteni i ja lično nemam ništa protiv. Ali, njih je potrebno izmjestiti na adekvatan način i da se poznaju jasna pravila. Što se mene lično tiče, nikakav problem tu ne treba biti, ali da budu pod stalnim nadzorom i kontrolom policije, bez mogućnosti kretanja po naseljima. Trebamo imati razumijevanja prema migrantima jer ne smijemo zaboraviti da je i veliki broj građana BiH bio raseljen za vrijeme rata i svaka pomoć i podrška im je bila značajna, kaže stanovnik Doboj Istoka Ekrem Bećirović.
S druge strane, Nesida Čamdžić koja živi na kilometar udaljenosti od Prihvatnog centra Duje ne podržava smještaj migranata u ovom području.
- Majka sam dvoje djece koja idu u školu i kako da ne budem zabrinuta? Starija djevojčica sama ide u školu, bez društva, a migranti bi ovuda sami šetali, slobodno. Koliko znam, nezgodnih situacija s migrantima dosad ovdje nije bilo, ali sigurno postoji mogućnost ako ih se više nastani. Jednostavno, nisam za to da se dovode ovdje, kaže Čamdžić.
Ovo nije prvi put da nadležni sa viših nivoa vlasti pokušavaju organizirano zbrinuti migrante u Tuzlanskom kantonu. Naime, slično se desilo i prošle godine kada su iz Vlade FBiH pokušali formirati migrantske kampove u Tuzli i Živinicama. Tada su se oštro pobunili lokalna vlast i stanovništvo, a kampovi naposlijetku nisu formirani.
Iz Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona su potvrdili da je u proteklih sedam mjeseci 2020. godine u ovoj regiji evidentirano 7.250 migranata. Zvanični podaci Službe za poslove sa strancima BiH kazuju da je u našoj zemlji trenutno prisutno između devet i devet i po hiljada migranata.
