Građani BiH stegli su kaiš zbog nesposobnosti vlasti da osiguraju normalno funkcioniranje društva u doba pandemije. Nesposobnost vlasti da nabavi vakcine i da se krene s masovnom imunizacijom utječe uveliko na potrošačke navike stanovništva.
Potrošačke navike
Depoziti građana u bankama, naime, povećani su za više od pola milijarde maraka proteklih godinu, pokazuju podaci Centralne banke BiH. Tako su depoziti krajem januara prošle godine iznosili nešto više od 13,3 milijarde KM, dok su na kraju prvog mjeseca ove godine bili viši od 13,8 milijardi maraka.
Međutim, činjenica je da u ovom trenutku građani imaju manje novca na računima za štednju (kratkoročni i dugoročni depoziti) u odnosu na prošlu godinu te da novac radije drže na transakcijskim računima.
Ekonomista Željko Rička za „Avaz“ je kazao da je potrošnja građana praktično stala.
Nema prometa, sada je zaleđeno stanje. Oni koji su imali potencijale stavili su ih na štednju i nema poslovanja. To je vrlo snažan udarac za ekonomiju. A sve zbog nesigurnosti građana u trenutno stanje u državi i društvu - istakao je Rička.
Dodao je da građani trenutno novac troše isključivo za hranu, lijekove i režije te da je sve drugo na čekanju.
- Zastoj koji je pred nama usporit će oporavak privrede. Građani su, definitivno, stegli kaiš i čuvaju za ne daj Bože - kazao je Rička.
Nesigurnost građana
Ekonomista Admir Čavalić istakao je da se na djelu vidi nesigurnost građana koji se ne odlučuju da troše novac na bilo šta, osim na najosnovnije.
- Potrošački pesimizam je problem, a tek se naljeto očekuje popravljanje situacije. I prije korone smo imali problem kad je riječ o štednji građana, ali sad je ovo drastično izraženo. Građani ne vide dovoljno prilika i boje se trošiti - pojasnio je Čavalić.
Prema njegovim riječima, povećanje štednje građana ne može biti pozitivan pokazatelj za oporavak privrede koja vapi za potrošnjom.
Više novca na transakcijskim računima
- Pandemija ima posebnu dimenziju kad je riječ o štednji građana. Prema podacima Centralne banke BiH, građani u ovom trenutku imaju manje novca na računima za štednju te novac radije drže na transakcijskim računima. To ukazuje na to da ne žele da oroče novac, jer razmišljaju da im taj novac može zatrebati zbog zdravstvene ugroženosti - pojasnio je Čavalić
