Surovi teroristički napadi u Parizu, Nici, Dresdenu i Beču bili su glavna tema mnogih razgovora koji su se u posljednjih nekoliko sedmica vodili o islamu. Bilo da se radilo o pozdravnoj poruci kancelarke Angele Merkel sudionicima jedne međureligijske konferenciji na Bodenskom jezeru, bilo da je riječ o njenom razgovoru s francuskim predsjednikom Macronom i austrijskim kancelarom Kurzom - uvijek iznova se govorilo o "islamističkom ekstremizmu" i stravičnim događajima u Njemačkoj, Francuskoj i Beču.
I savezni ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer se na to osvrnuo u izjavi za novinare neposredno pred početak Njemačke islamske konferencije (DIK). Posvuda zabrinutost.
Važno za Njemačku
Pa ipak: kada se Seehofer obratio delegatima, jasno je istakao pozitivnu ulogu muslimana u Njemačkoj.
"Vi činite vrlo važnu uslugu našoj zemlji i vašoj domovinu. Mi brinemo o našim muslimanskim građanima. Naglašavam: o našim!", rekao je Seehofer.
Time je ministar jasno dao do znanja koliko mu je važno više od 4,5 miliona muslimana u Njemačkoj.
Islamska konferencija je prvi put održana prije 14 godina. Od tada je ona često bila poprište glasnih i kontroverznih rasprava praćenih međusobnim optužbama između pojedinih muslimanskih učesnika. Ali sada u četvrtoj fazi, koja je započela nakon formiranja velike koalicije, stvari postaju konkretnije u vezi s jednom bitnom temom: obukom muslimanskih imama u Njemačkoj, i to na njemačkom jeziku.
Obuka imama u centru pažnje
Već prije desetak godina, nakon izričitog zahtijeva Islamske konferencije 2009. godine, njemačka Vlada se počela zalagati za osnivanje katedri za islamsku teologiju na njemačkim univerzitetima. Danas postoji više takvih katedri ili zasebnih instituta u njemačkim gradovima.
"Obuka imama u Njemačkoj i na njemačkom jeziku bila je i jest glavna tema Njemačke islamske konferencije", naglasio je Seehofer. Sljedeći korak je da se nakon teološke izobrazbe i praktična obuka imama organizira tu u zemlji.
Ovaj praktični dio izobrazbe, koji slijedi nakon okončanog akademskog dijela, najsličniji je onome što budući rabini uče na rabinskom seminaru ili mladi kršćanski svećenici u sjemeništu: on uključuje i retorički trening za propovijed. Seehofer pritom naglašava da se radi o "stvaranju alternativnih rješenja utjecaju iz inozemstva".
"Import imama" iz Turske
U praksi, međutim, ovaj plan nije uvijek lako provesti. Politika može donijeti odluke, ali one se često različito tumače. Ahmadijski muslimani, koji su, za razliku od ostalih muslimanskih zajednica odavno zakonski priznati kao religijska zajednica, pokrenuli su prvi nacionalni institut za obuku imama još krajem 2012., i tu je već odavno sve uhodano.
Ali Ahmadije su za mnoge druge muslimane samo mala rubna pojava. Velike muslimanske organizacije nastavile su "uvoziti" imame, najčešće iz Turske, i tek postupno uspostavljaju objekte za praktičnu obuku - često u provinciji, daleko od sveučilišnih centara.
Težak dijalog s udrugama
Ovom prilikom je Seehofer nekako hvalio sve, jer za njega svi doprinose nastajanju neke vrste njemačkog islama. Pa ipak, ne ide sve uvijek glatko. Tako je nastao spor između njemačkih vlasti i turske organizacije Ditib, koja u idiličnom brežuljkastom predjelu u blizini Kölna ima jednu džamiju za praktičnu edukaciju imama.
Načelno je ona predviđena za mlade buduće imame iz Njemačke, ali su u nju počeli dolaziti budući imami iz Turske, koji su tu bili u potpunosti obučavani na turskom jeziku. Zbog toga je Savezno ministarstvo unutarnjih poslova odlučilo da odsada imami koji dolaze iz inozemstva moraju imati potvrdu o znanju njemačkog jezika prije ulaska u zemlju.
Ministar, koji nekako više voli hvaliti nego kritizirati muslimanske partnere, ipak je spomenuo i "ovisnost Ditiba o državnim službama u Turskoj". No on ipak polaže velike nade u novu generaciju mladih muslimana koji žive u Njemačkoj i koji su, smatra, nezavisni od Turske.
Saveznici u borbi protiv ekstremista
Toplije nego o Ditibu Seehofer je govorio o radu Islamskog instituta u Njemačkoj (Islamkolleg Deutschland) iz Osnabrücka. Njega su krajem oktobra osnovali islamolozi s tamošnjeg univerziteta i njemački muslimani bosanskog porijekla. Institut se zasada finansira sredstvima saveznog ministarstva, a od aprila 2021. će oko 30 muslimana tamo početi pohađati praktičnu post-univerzitetsku obuku za budući rad. I to, što je vrlo važno, isključivo na njemačkom jeziku. Po mišljenju Seehofera je uspostava takve institucije dobra vijest za muslimane u Njemačkoj.
S obzirom na sve više različitih mogućnosti, ministar je uvjeren da će ubuduće praksa u njemačkim džamijama "više odgovarati stvarnosti života muslimana koji žive u Njemačkoj" nego što je to danas slučaj. On je optimističan i naglašava: "Tamo gdje postoji volja, naći će se i putevi".
