U NJEMAČKOJ se danas bira novi predsjednik pri čemu dobre izglede da i daljnjih pet godina ostane na najvišoj političkoj dužnosti u zemlji ima sadašnji predsjednik Frank-Walter Steinmeier.
Predsjednika bira Savezna skupština
Predsjednik se bira u takozvanoj Saveznoj skupštini, tijelu koje broji 1472 člana i koje čine svih 736 članova Bundestaga, kao i isti broj predstavnika saveznih pokrajina. Stranke vladajuće koalicije, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i Liberalno demokratska stranka (FDP), kao i oporbena demokršćanska Unija CDU/CSU, koje podržavaju ponovni izbor Frank-Waltera Steinmeiera, raspolažu većinom od 1233 glasa.
Time je izbor Steinmeiera već u prvom krugu izvjestan.
Pokrajinski parlamenti u Saveznu skupštinu šalju i osobe iz javnog života, a među njima će se ove godine naći i Özlem Türeci, suosnivačica tvrtke BioNTech, koja je proizvela prvo cjepivo protiv koronavirusa. Među članovima Savezne skupštine ove je godine i spisatelj bosanskohercegovačkog porijekla Saša Stanišić.
Steinmeier ima tri protukandidata
Pored Steinmeiera za najvišu političku dužnost u zemlji kandidirali su se, na prijedlog stranke Ljevice liječnik Gerhard Trabert, član Kršćansko-demokratske unije Max Otte te kandidatkinja skupine Slobodnih birača (Freie Wähler), fizičarka Stefanie Gebauer.
Svi ti kandidati zbog odnosa u Saveznoj skupštini, tijelu koje se formira samo za izbor predsjednika, nemaju izgleda.
No posebice je kandidiranje jednog od najistaknutijih predstavnika konzervativnog krila CDU-a Maxa Ottea izazvalo kontroverze zbog činjenice da njega nije predložila njegova stranka, koja je još prije nekoliko tjedana podržala ponovni izbor Steinmeiera, nego desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja je u otvorenom sukobu s demokršćanima.
Nijemci vole Steinmeiera
Frank-Walter Steinmeier, koji je kao socijaldemokratski političar u prvoj vladi Angele Merkel obnašao funkciju ministra vanjskih poslova, uživa i većinsku podršku građana.
Steinmeier je, prema mišljenju analitičara, predsjednik koji je zemlju uspješno vodio kroz nekoliko kriza tijekom svog prvog izbornog razdoblja, od kojih je najveća kriza izazvana pandemijom koronavirusa.
