Nije poželjna samo Bosancima: Četvrtina građana Njemačke ima migrantsko porijeklo

.
U Njemačkoj je 2022. živjelo 20,2 miliona stanovnika stranog porijekla, saopćeno je iz Saveznog ureda za statistiku u Wiesbadenu

 

Gotovo četvrtina stanovnika Njemačke ima migrantsku pozadinu, saopćeno je to iz Saveznog ureda za statistiku u Wiesbadenu.

- U Njemačkoj je 2022. živjelo 20,2 miliona stanovnika stranog porijekla, što je 24,3 posto u ukupnom broju stanovnika, saopćio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu.

U osobe s migrantskom pozadinom Statistički ured ubraja sve one osobe koje su nakon 1950. doselile na područje današnje SR Njemačke, kao i njihove potomke. Posljednjih godinu dana broj osoba s migrantskom pozadinom se povećao za 1,2 miliona stanovnika, što se povezuje s pojačanim useljavanjem osoba iz Ukrajina, ali i iz drugih zemalja poput Sirije i Afganistana, prenosi Index.hr.

Kao što je to nama dobro poznato stanovnici Bosne i Hercegovine najčešće se iseljavaju u Njemačku, a potom slijede Austrija, Hrvatska i Srbija. Shodno tome Njemačka je država s najvećim brojem iseljenika iz Bosne i Hercegovine u Evropi.

Masovniji dolazak Bosanaca i Hercegovaca u Njemačku počeo je 1960-ih, a najviše ih je došlo početkom ratnih dešavanja 1990-ih, kada je u tu zemlju stiglo više od 300.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da je tih ratnih godina samo u Minhenu i okolini živjelo više od 100.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.

Nažalost, svake godine svjedočimo masovnim odlascima bosanskohercegovačkog stanovništva u ovu državu.