Ovaj porast je bio veći od predviđanja, budući da se očekivalo povećanje od 15.000, a ne 27.000 ljudi. Stopa nezaposlenosti ostala je na 6,1 posto, unatoč predviđanjima o oporavku tržišta rada u jesen.
Njemačka privreda prošla je kroz razdoblje stagnacije, uz blagi rast od 0,2 posto u trećem kvartalu, izbjegavši tehničku recesiju.
Ova stagnacija najviše pogađa proizvodni sektor, koji je ključan za njemačku ekonomiju i koji se suočava sa značajnim izazovima poput visokih energetskih troškova i strukturalnih promjena, uključujući digitalizaciju i dekarbonizaciju.
Stručnjaci ističu da su proizvodni sektor i potrošnja potrošača izrazito sporo izašli iz faze stagnacije, što utječe na ukupne ekonomske performanse. Njemačka ekonomija susreće se i sa cikličkim i strukturalnim krizama, a očekuje se da će tek blagi oporavak započeti u sljedećim godinama. (ifo.de)
Kako se to odražava na nas?
Trenutna situacija može nagovijestiti potencijalne ekonomske poteškoće slične onima iz 2008. godine, s obzirom na značajne izazove u ključnim industrijama i moguće dugotrajne posljedice na tržište rada i proizvodni kapacitet.
Ekonomski pritisci ovakvog tipa mogu imati značajne posljedice i za Bosnu i Hercegovinu, posebno zbog velikog broja njenih građana koji žive i rade u Njemačkoj. Bilo koji znak ekonomske nestabilnosti može imati direktan utjecaj na te osobe, ali i na šire ekonomske veze između dvije zemlje.
Usporavanje njemačke ekonomije može dovesti do smanjenja mogućnosti za zapošljavanje, što bi moglo utjecati na bosanskohercegovačke državljane koji tamo rade, posebno u industrijskim sektorima koji su najviše pogođeni.
