Posljednjih dana redakciji portala Faktor obraćali su se mladi glumci u nekoliko navrata tvrdeći da dok oni čekaju svoju priliku za zaposlenje, u sarajevskim pozorištima – Narodnom pozorištu Sarajevo, Pozorištu mladih Sarajevo, Kamernom teatru 55 i Sarajevskom ratnom teatru SARTR njihove zaposlene kolege ništa ne rade, a uredno primaju plaće.
S obzirom na to da angažmane dobijaju na kapaljku, da više nemaju posla nego što ga imaju, zamolili su nas da njihova imena ne izlažemo javnosti jer bi to, kako su istakli, “moglo dodatno ugroziti njihovo, ionako očajno stanje”.
Konkretnije, najviše im je smetalo zašto je njihova uspješna kolegica Zana Marjanović zaposlena u Kamernom, a već neko vrijeme živi u Americi. Kazali su nam da je “za to sve vrijeme uredno primala plaću”.
No direktor Kamernog 55 Senad Alihodžić kaže da je “Marjanović od njegovog imenovanja na poziciji direktora Kamernog 55 u martu 2023. godine, uzela neplaćeno godinu dana”.
– Ta godina dana je prošla i ona nije više članica ansambla Kamernog. To nam je jedini slučaj bio. U mom mandatu svi rade. Neko više, neko manje, naravno, zavisno od potreba reditelja i produkcije – pojasnio je Alihodžić.
Dodaje i da su “nakon što je je Zana uzela neplaćeno od tih sredstava zaposlili dva pripravnika na godinu dana”.
– Početkom 2024. godine smo zaposlili za stalno dva mlada glumca Nedima Đinovića i Enesa Kozličića – istakao je Alihodžić.
Primjedbe nezaposlenih glumaca ili “slobodnjaka”, koji nisu u radnom odnosu u nekim od sarajevskih pozorišta, o neradu njihovih pojedinih kolega unutar pozorišnih ansambala treba uzeti ozbiljno i odgovorno, ističe direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić.
– Od mog dolaska u Narodno pozorište Sarajevo, u dogovoru sa umjetničkom direktoricom Drame NPS-a Vedranom Božinović, uspjeli smo imperativno angažovati sve uposlenike ansambla da igraju u našim produkcijama tako da nemamo takve slučajeve koji su bili prethodnih godina. S druge strane, važno je reći da je pravljenje umjetničke podjele za neku predstavu kreativni akt i domen reditelja predstave koji po svom konceptu i viziji literarnog djela ima autonomiju za odabir glumaca.
Nije lako pomiriti ova dva principa: da uposlenik treba i mora zaraditi plaću i da njegov angažman mora imati određen nivo kvaliteta koja zadovoljava rediteljski kriterij i senzibilitet. Naposljetku, postojeći Zakon o pozorišnoj djelatnosti je vrlo dobro regulisao pitanje umjetničkog angažmana glumaca, ali se nažalost često iznevjerava radi profesionalne nedosljednosti rukovodioca pozorišta koji kompromisima i politikom nezamjeranja čine nepravdu prema nezaposlenim glumcima – istakao je Mustafić.
Adnan Rešić iz Pozorišta mladih kaže da “svi glumci i glumice, uposlenici pozorišta su angažovani u njihovom redovnom repertoaru”.
– A to je više od 20 živih / aktivnih predstava, a uz napomenu da se radi o cjelovečernjim predstavama, dramskim predstavama za djecu i lutkarskim predstavama za djecu – istakao je Rešić.
Direktorica Sarajevskog ratnog teatra SARTR Maja Salkić kaže da su kod njih “svi uposlenici u obavezi obavljati svoje zadatke po mjesečnim i godišnjim planovima i repertoaru”.
– Članovi umjetničkog ansambla pored redovnih proba i repertoara veoma aktivno učestvuju i na svim radionicama i istraživanjima koja SARTR organizuje u cilju napredovanja i kvalitetnijeg programa teatra. Iz čega proizilazi konkretan odgovor da niti jedna glumica i glumac nisu primili plaću, a da prethodno nisu izvršili svoje radne zadatke – kazala je Salkić.
