Nezadovoljstvo građana Bihaća: Papreni oktobarski računi za vodu

.

Na adrese stanovnika Bihaća došli su računi za komunalne usluge vodosnabdijevanja i kanalizacije za oktobar, a mnogi građani negoduju zbog njihove visine, te dodatnih naknada koje su uvedene.

Odlukom Gradskog vijeća iz septembra ove godine cijena vode je povećana sa 0,94 na 1,20 maraka po potrošenom kubiku, a novina je da je uvedeno plaćanje fiksne naknade od 2,12 maraka za održavanje i rekonstrukciju vodovodnog sistema, te još neke naknade.

“Ranije sam dobijao račune između 15 i 17 maraka, a sada mi je došlo 33,5 maraka na naplatu. Ne trošim puno vode, sam živim i ne znam otkud toliki račun odjednom”, kaže jedan penzioner iz Bihaća.

I ostali stanovnici grada na Uni kažu da su dobili račune koji su uvećani za oko trideset posto, te smatraju kako se radi o još jednom udaru na njihove džepove.

S druge strane, u preduzeću “Vodovod” iz Bihaća tvrde da Bišćani i dalje plaćaju jednu od najnižih cijena za usluge vodosnabdijevanja u Federaciji BiH, te ističu kako je cijena vode korigovana poslije punih 12 godina.

“Bihać raspolaže vodovodnim sistemom čija je vrijednost između 60 i 70 miliona maraka i neophodna su sredstva za njegovo održavanje. Zbog toga smo uveli naknadu”, kaže Amel Muslić, izvršni direktor u pomenutom preduzeću.

Prema njegovim riječima, Bihać već punih šest godina posjeduje kompleksno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, čije održavanje je zbog enormnih poskupljenja postalo ogroman teret.

“Naši korisnici u proteklom periodu nisu plaćali bilo kakvu naknadu za prečišćavanje otpadnih voda. Sada smo uveli naknadu od 40 feninga po potrošenom kubnom metru vode i to se odnosi na 47 posto domaćinstava u Bihaću koji koriste usluge ovog sistema”, kaže Muslić.

U “Vodovodu” kažu kako je poskupljenje njihovih usluga bilo neminovnost, s obzirom na cijene repromaterijala i energenata, zbog čega je ekonomsko poslovanje firme bilo dovedeno u pitanje.

Uz poskupljenja, problem je i sve manji broj korisnika, usljed migracija stanovništva, što je dovelo do smanjene proizvodnje vode.

Dodaju kako su u prošloj godini ekonomski preživjeli isključivo zahvaljujući finansijskoj injekciji iz gradskog budžeta od 550.000 maraka.

Ništa bolja situacija nije ni u drugim komunalnim preduzećima na području USK koja se bave vodosnabdijevanjem, gdje također najavljuju slične poteze i korekciju cijena kada se radi o ovim uslugama.