Prema podacima Agencije za rad i zapošljavane na kraju novembra u BiH je ukupno bilo zaposleno 854.680 radnika, što znači da više od 400.000 ljudi radi u javnom sektoru
Gotovo polovina svih radnika u Bosni i Hercegovini zaposlena je u javnoj upravi i javnim preduzećima, podaci su Svjetske banke u BiH.
U Svjetskoj banci ističu da su više plate, sigurnije radno mjesto i druge prednosti zaposlenja u javnom sektoru stvorile nesrazmjere na tržištu rada, ali i u izboru obrazovanja.
Kako bi se taj nesrazmjer riješio potrebne su, navode, brojne mjere, između ostalih, rigoroznije procedure primanja novih radnika.
Naši stručnjaci analizirali su javni sektor u kontekstu zapošljavanja i istakli nekoliko preporuka kao što su reforme u pravcu konkurentnih, ali ne i prevelikih plata, rigoroznije procedure primanja novih radnika, ulaganje u obuke i jačanje upravljanja i ocjenjivanja”, naglasili su u Svjetskoj banci.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavane na kraju novembra u BiH je ukupno bilo zaposleno 854.680 radnika, što znači da više od 400.000 ljudi radi u javnom sektoru.
Da je ovakvo stanje neodrživo i da je potrebno pooštriti kriterijume prilikom zapošljavanja u javnoj upravi saglasni su i poslodavci i sindikalci, kao i ekonomski analitičari.
Gavran: Neodrživ omjer
Ekonomista Igor Gavran za CAPITAL kaže da je u većini razvijenih zemalja ovakav odnos mnogo drugačiji i da u strukturi radnika dominira privreda, odnosno realni sektor.
Međutim, ističe i da većina zemalja ima mnogo jednostavnije i logičnije ustavno uređenje i sistem sa racionalnim brojem organizacionih jedinica, nivoa vlasti i broja zaposlenih u javnom sektoru.
“Iako se broj zaposlenih u javnom sektoru u BiH može smanjiti i u okviru postojećeg sistema, ipak je jedino moguće dramatično ga redukovati promjenom ustrojstva BiH i ukidanjem suvišnih nivoa vlasti i institucija. Svakako da povećanje privrednog rasta i zaposlenosti u privredi takođe pozitivno utiče na omjer, ali jednostavno najveći balast je neracionalan sistem i to ništa ne može promijeniti osim promjene samog sistema”, kaže Gavran.
Kaže da, iako, i javna preduzeća plaćaju poreze, privreda najvećim dijelom stvara novu vrijednost.
„Javni sektor (posebno administracija) je veliki potrošač i potrebno je povećati udio privrede”, smatra Gavran.
Aćić: Neefikasan javni sektor loše utiče na ekonomiju
Njegovo mišljenje dijeli i direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić koji navodi da je ovakav omjer i dugoročno i kratkoročno neodrživ.
“S druge strane neefikasan javni sektor snižava produktivnost i konkurentnost ekonomije i poskupljuje poslovanje”, dodao je Aćić.
Prema njegovim riječima, nužno je u javnoj upravi i javnim preduzećima utemeljiti principe korporativnog upravljanja sa akcentom na produktivnost rada i rezultate poslovanja.
“Dugoročna neefikasnost u upravljanju najznačajnijim kapitalom, ljudskim i prirodnim, može nas dovesti u poziciju besperspektivnosti zajednice u kojoj ljudi neće htjeti da žive”, zaključio je Aćić.
Predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske Božo Marić naglašava da na ovakav omjer zaposlenih u javnoj upravi i javnim preduzećima najvećim dijelom utiče Federacija BiH.
“Svi znamo da je FBiH drugačije organizovana, tako da je taj broj daleko veći u Federaciji jer oni imaju kantone, vladu svakog kantona i na kraju i federalne institucije i federalnu vladu”, rekao je Marić.
Pooštriti kriterijume za prijem u javnu upravu
Marić ističe da kada je u pitanju prijem u javnu upravu Sindikat uprave tu ima vrlo jasan stav.
“Mi smo učestvovali u izradi nacrta zakona o državnim službenicima gdje smo insistirali da se moraju uvrstiti kompetencije, stručnost i sve ono što će morati ispunjavati jedan državni službenik da zasnuje radni odnos u organima uprave”, rekao je Marić.
S druge strane, kako kaže, Sindikat je tražio da u samoj komisiji koja vrši prijem državnih službenika u radni odnos bude napravljena reforma.
“Trenutno je situacija takva da, ukoliko na primjer, Poreska uprava raspisuje konkurs, Agencija za državnu upravu imenuje dva člana komisije, a Poreska uprava tri i ljudi iz Agencije za državnu upravu mogu davati kakve god hoće komentare, imati potpuno drugačiji stav, na kraju ljudi koji dolaze ispred organa imaju većinu glasova i oni odlučuju koji kandidat će biti primljen, a znamo da uvijek direktor delegira ljude koji će doći u komisiju”, upozorio je Marić.
Naveo je da je Sindikat tražio da dva člana komisije budu ispred Agencije za državnu upravu, dva člana ispred organa i da peti odlučujući član bude sa liste eksperata koju će dostaviti Sindikat .
“U interesu nam je da stvaramo upravu sposobnih koja može odgovoriti određenim poslovima, a ne da se dovode politički poslušnici koji su uglavnom zaduženi da mašu zastavicama po mitinzima i skupovima”, zaključio je Marić.
