Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka poručio je da je ovo poruka koju šalju građani Sarajeva.
"Sarajevska Hagada preživjela je inkviziciju, holokaust i agresiju na Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Sačuvana je kao blago svjetske civilizacije u Sarajevu, kao svojevrstan dokaz pobjede dobra nad zlom, života nad smrću, slobode nad represijom. Hagada ima poseban značaj i za Sarajevo, jer ona potvrda zajedničkog života, međusobnog poštovanja ljudi različitih vjera i nacija. Sarajevo i Hagada su jedno. Oni su simbol stradanja, ali i simboli opstanka i pobjede", poručio je gradonačelnik.
Prema njegovim riječima, izuzetno je važno da se u vremenu kada još uvijek postoje oni koji sistemski i javno podržavaju i pokušavaju rehabiltirati fašizam i zločinačke ideologije te negiraju historijske činjenice o počinjenim ratnim zločinima, opsadi i genocidu, konstatno podsjeća i čuva memorija o istini.
"Sarajevska Vijećnica i Hagada su neprocjenjiva vrijednost, oni su medij putem kojeg na najsnažniji i najiskreniji način šaljemo jasnu osudu zla i podršku dobru. Vijećnica je stradala i obnovljena je, a Hagada je sačuvana. Obje su napadane od istog zla, protiv kojeg se evo i danas moramo boriti. Na ovaj način, uzimajući Hagadu kao simbol, Sarajevo odaje počast svim nevinim žrtvama fašizma", dodao je Skaka.
Sarajevska Hagada jevrejski je rukopisno-oslikani kodeks, nastao u drugoj polovini 14. vijeka na području sjeverne Španije. Na tlo Bosne i Hercegovine Hagadu su donijeli protjerani Jevreji Sefardi.
Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste u svijetu, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i u njegovom posjedu nalazi se od 1894. godine, dok je prije toga pripadala sarajevskoj židovskoj obitelji Kohen.
Sadržaj Sarajevske Hagade ispisan je krasopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u razdoblju kada papir još uvijek nije ušao u masovnu upotrebu. Tokom Drugog svjetskog rata sačuvao ju je Derviš ef. Korkut, a tokom rata u BiH spasio ju je i zaštito tim ljudi na čelu sa prof. Enverom Imamovićem.
