Policajci, ugledni privrednici, kontroverzni biznismeni, uspješni poslodavci, kriminalci. Dug je spisak ubistava koja potresaju Bosnu i Hercegovinu. Većina je u fazi istrage i bez sudskog epiloga. Nagađa se, uglavnom sa mafijaškim potpisom, dobro planiranim ubistvima iz zasjede. Interesi su raznoliki, a dokle sežu kraci kriminalnih grupa i njihovih saradnika u čijem je središtu sukobljavanja često i Bosna i Hercegovina? Kao dugogodišnji istraživački novinar, Amarilo Gutić, upoznat je sa detaljima oko 150 poslijeratnih nerješenih ubistava u BiH:
“Ne možemo se ograničiti samo na neki mikro prostor Banjaluke, pa čak ni entiteta i Bosne i Hercegovine. Mislim da se ovdje radi o jedom širem obračunu ili upravljanju procesima kada su u pitanju kriminogeni krugovi, kada su u pitanju reket, trgovina narkoticima, oružijem ili borba za poslovni prostor na kojem će neko ostvarivati profit, a da u pozadini stoji prljavi novac. I ovo posljednje ubistvo sigurno ne može biti vezano samo za BiH, mislim da to dobrim dijelom dolazi u ovom slučaju iz Srbije, a svjedoci smo da je u posljednje vrijeme mnogo obračuna između pripadnika različitih kriminalnih skupina Crne Gore, Srbije, Hrvatske – Bosna i Hercegovina je tu neizostavna i da jednostavno žrtve, u ovom slučaju pokojnog Krunića, bivaju stavljene u kontekst te borbe.”
Ko je i zbog čega ubio Milana Vukelića, Jozu Kafadara, Slađenka Tubina, Davora Vujinovića, Adisa Šehovića, Damira Ostojića Šijana, Nebojšu Čubrilovića, Senada Kobilića, Sinišu Miličevića Tigra, Miloša Ostojića? Još uvijek su nerazjašnjeni i kontroverzni slučajevi Memić i Dragičević. Koliko će brzo MUP Republike Srpske otkriti nalogodavce ubistva Slaviše Krunića? Dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost Predrag Ćeranić procjenjuje da neće potrajati dugo do optužnice:
“I da će onda dalje – biti preduzet i širi spektar mjera kako bi se situacija u bezbjednosnom smislu stabilizovala. Nemojte zaboravit i na likvidaciju policajca u Ljubiji prilikom vršenja dužnosti. Dva teška događaja svakako obavezuju Ministarstvo unutrašnjih poslova, a i druge agencije za provođenje zakona da daju svoj maksimum kako bi se građani osjećali bezbjedno.”
Gutić je stava da država mora staviti do znanja da će uvijek reagovati brzo, oštro kazniti počinioce i nalagodavce, raditi na prevenciji.
"Zašto je momenat kada se radila Lutka 1 i Lutka 2, i kada se procesuirao Turković i ta grupa, bio takav tada, a danas je nešto drugačiji slučaj u smislu organizacije akcije djelovanja policijskih agencija ili možda nisu iste okolnosti i vrijeme", pita se novinar online magazina Žurnal Amarilo Gutić.
“Vrijeme je, u bilo kom smislu, mnogo gore u odnosu na taj period. To jeste možda dobar primjer kako bi trebalo djelovati, ali s druge strane - nema tu kontinuiteta. Stalno isticati jedan slučaj u ovoliko godina poslijeratne Bosne i Hercegovine kao neki dokaz da se država bori protiv kriminala - nije dovoljan. To mora biti konstanta. Svjedoci smo da je sve ovo što se sada dešava posljedica što su se mnogi uspavali nakon tog slučaja”, dodaje Gutić, piše N1.
Nedžad Korajlić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije na sarajevskom Univerzitetu ističe:
“Imamo jedan sigurnosni sistem u BiH koji je razmrežen dok vidimo da su izvršioci krivičnih djela izuzetno dobro uvezani. Nebitna je nacionalnost, bitno je samo da li oni imaju isti cilj, a isti cilj je profit.”
U 2018. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine počinjeno je 17 ubistava. Toliko ubistava izvršeno je i u Republici Srpskoj do novembra prošle godine.
