Neradna nedjelja: Ko gubi, a ko dobiva

.
Prva neradna nedjelja u Federaciji BiH, zakazana za 17. novembar, već izaziva podijeljene reakcije. Dok se jedni raduju slobodnom danu za porodice, drugi strahuju od gubitaka – kako među radnicima, tako i među malim trgovcima i ugostiteljima. Situaciju dodatno komplicira produženje radnog vremena pojedinih tržnih centara do 22 sata, čime pokušavaju kompenzirati gubitke nastale zabranom rada nedjeljom.

 

Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH, čija je primjena počela 14. novembra, predviđa zabranu rada trgovina nedjeljom, uz nekoliko izuzetaka. Cvjećare, pekare, suvenirnice i objekti unutar bolnica, aerodroma i autobusnih stanica mogu raditi nesmetano, dok općine i gradovi mogu tražiti dodatna izuzeća uz saglasnost Vlade FBiH.

Istraživanja pokazuju da više od 96% radnika u trgovini podržava slobodnu nedjelju, ali istovremeno ističu da bi adekvatna novčana naknada za rad vikendom bila dovoljan motivator. Rad nedjeljom za većinu trgovaca znači dodatnu zaradu, što u uvjetima niskih plata u sektoru često predstavlja ključnu finansijsku podršku.

 

Međutim, Zakon ne garantira stvarni odmor za radnike. Mnogi od njih će nastaviti raditi u sektorima poput logistike, čišćenja, pekara i benzinskih pumpi. U praksi, “neradna nedjelja” često postaje samo “preusmjerena nedjelja” za većinu zaposlenih.

Uvođenje neradne nedjelje nije novost u regiji. Hrvatska je skoro dvije decenije raspravljala o ovom zakonu prije nego što je usklađen sa potrebama svih strana.

 

Zakon o neradnoj nedjelji u FBiH trenutno ostavlja više pitanja nego odgovora. Dok je njegova intencija očigledno usmjerena na zaštitu radnika, praksa pokazuje da njegovi efekti favoriziraju velike igrače na tržištu, dok mali trgovci, ugostitelji i radnici ostaju u nepovoljnom položaju.