Migrantska kriza u Unsko-sanskom kantonu (USK) se kreće u varijablama od krajnje humanosti, solidarnosti i plemenitosti prema migrantima, do straha od eskalacije sigurnosnih, humanitarnih i zdravstvenih razmjera, prenose Agencije.
Migranti nemaju puno želja osim jedne, a to je prelazak u Evropsku uniju u kojoj vide spas za svoje živote.
Politički predstavnici iz USK smatraju nezamislivim da se ovaj dio Bosne i Hercegovine sam nosi sa globalnim procesima migrantskog izazova čije su rute posljednjih godinu dana ucrtane u ovaj dio zemlje, dok su država i njene institucije nemarne i ne pokazuju interesovanje da se uhvate u koštac sa problemom propustivosti državne granice sa Srbijom.
„Ono što imamo od podataka od Ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona o zdravstvenoj situaciji u privremenim migrantskim centrima u kantonu, govore da ti centri moraju da se izmjeste van urbanih zona“, pojasnio je Mustafa Ružnić, premijer USK.
„Čekamo odluku Gradskog vijeća koja će to lokacija biti i idemo u pravcu da se formira prihvatni centar i kako on bude nastajao tako će se migranti postepeno izmještati u njega, da bi se u konačnici zatvorili ovi privremeni prihvatni centri.“
Izmjestiti migrante iz gradova
Sada je već sasvim sigurno da USK, posebno Bihać, postaje neka vrsta sabirnog centra u kojem se migranti gomilaju zbog sve težeg prolaska državne granice sa Republikom Hrvatskom.
Otežavajuću okolnost predstavlja i problem ilegalnog prijevoza migranata i pružanja usluge izdavanja stanova u privatnim režijama kod ljudi koji nemaju registriran obrt za pružanje te vrste usluge.
„Ministarstvo sigurnosti BiH mora povesti računa o tome da se ovaj problem riješi na nivou države kako migranti ne bi dalje pristizali u Bihać. Mi sada tražimo lokacije za novi migrantski centar koje ćemo predložiti Gradskom vijeću koje treba donijeti odluku u vezi s tim i mi ćemo nove migrante koji budu dolazili u Bihać tu smještati, jer ne možemo dozvoliti da nam se po gradu pravi šatorsko naselje“, kaže gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.
„Na tu novu lokaciju bi se izmjestio centar BIRA jer sam obećao ljudima da će BIRA funkcionirati samo do nove godine dok se ne renovira Đački dom Borići. U međuvremenu tu se smjestilo 2.000 migranata.“
On dodaje kako je zadnja posjeta zvaničnom Sarajevu za njega i političke predstavnike USK bilo gubljenje vremena jer godinu dana očekuju da im državne institucije pomognu u rješavanju ovog problema, a po tom pitanju se ništa konkretno nije desilo.
Zajednička inicijativa
Odlučni da sami preuzmu stvari u svoje ruke, federalni zastupnici iz USK okupili su se oko zajedničke inicijative koju će kroz Parlamentarnu skupštinu uputiti vlastima bh. entiteta Federacija BiH. S tim ciljem prošle sedmice održali su i radni sastanak kojem su prisustvovali predstavnici Vlade USK-a, Grada Bihaća, Ministarstva unutrašnjih poslova kantona i Međunarodne organizacije za migracije (IOM).
„Mi kroz inicijativu sazivanja vanredne sjednice Parlamenta Federacije BiH želimo da višim nivoima vlasti prikažemo stvarnu sliku problema migrantske krize s kojom se ovaj kanton suočava tokom proteklih godinu dana. Smatramo da bi se ovaj problem uskoro mogao proširiti na ostale dijelove Federacije BiH, jer prema najavama u našu zemlju uskoro dolazi i novi talas migranata, a Unsko-sanski kanton je premali da bi primio sve te ljude“, kaže zastupnica Azra Hadžić Bećirspahić.
Federalni zastupnik Hamdija Abdić ističe da se usvajanjem ove inicijative obezbjeđuju tek simbolična sredstva za Grad Bihać i Općinu Velika Kladuša u odnosu na ekonomsku štetu koju ovi gradovi trpe. Na ovaj način Predstavnički dom i Dom naroda Federacije BiH pokazao bi volju da barem dijelom obeštete, odnosno pokažu solidarnost prema Bosanskoj Krajini odnosno Gradu Bihaću i Općini Velika Kladuša.
„Ovo je samo jedna kap u moru. Ovo nisu nikakva sredstva. S ovim želimo da se pokaže solidarnost sa građanima Unsko-sanskog kantona i da se građani ovog kantona ne osjećaju zapostavljenim, jer postoji jedna percepcija da Federacija BiH nije nadležna i da nema ništa s tim“, govori on i dodaje:
„Želimo da to potenciramo i da tražimo od Federacije BiH da vodi računa o ovom kantonu jer se on nalazi u njenoj i nadležnosti države BiH, ali moramo na ovom nivou na kojem smo mi, da damo određeni doprinos i da tražimo i dobijemo ono što nam pripada.“
Prema riječima zastupnika Mirveta Beganovića, od samog početka talasa migracija i njegovog preusmjeravanja na BiH i njen najzapadniji dio, stvoren je ambijent da ovdje postoji jedna sloboda kakve nigdje u svijetu nema bez obzira na konvencije o međunarodnom pravu i humanitarnom pravu, tako da je ruta usmjerena na Unsko-sanski kanton.
„Osnovni problem jeste to što je rečeno da je problem migrantske krize nadležnost Ministarstva sigurnosti BiH i Ureda za strance BiH. Međutim, imaju nadležnosti koje ima Federacija BiH i koje imaju kantoni i lokalne samouprave koje svojim građnima moraju osigurati prava o javnom redu, miru i okupljanju, te krivičnu i prekršajnu odgovornost na ovom prostoru. Općina Velika Kladuša je veliko i urbano područje koje graniči sa Republikom Hrvatskom“, kaže Mirvić.
„Ova lokacija u Polju gdje je se nalazi Miral odabrana je bez saglasnosti Općine, jer međunarodne organizacije traže samo alternativna rješenja i ne gledaju na posljedice takvog rješenja u smislu da imamo ogroman broj provala i krivičnih prijava, a najbolji primjer toga je smrtnog slučaja u kojem je stradao jedan migrant. Prihvatne centre treba izmjestiti iz urbanih područja i blizine granice, jer nama vraćaju i one migrante koji pređu sa naše strane i one koji uopće nisu naši a došli su nekom drugom rutom.“
Jedinstveno djelovati
Migrantska kriza u Unsko-sanskom kantonu postaje vrlo ozbiljan i kompleksan problem u čije rješavanje se moraju uključiti svi nivoi vlasti u BiH, zajednički je stav zastupnika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koji su prošle sedmice boravili u posjeti Unsko –sanskom kantonu.
„Treba nam jedan akcijski plan za kojeg ćemo tražiti da se on što prije sprovede kako bi se ova situacija ublažila i konačno migrantska kriza stavila pod kontrolu. Nadam se da ćemo u narednih mjesec dana održati jednu tematsku sjednicu na kojoj ćemo raspravljati o ovoj temi“, kazao je Jasmin Emrić zastupnik u Parlamentu BiH iz Unsko-sanskog kantona.
Prema riječima Lazara Prodanovića zastupnika u Parlamentu BiH, problem migracija u BiH samo je refleksija onog što se dešava u svijetu da je nemoguće riješiti ovu krizu bez pomoći međunarodnih organizacija.
„Sve moguće zloupotrebe i eventualnu trgovinu ljudima treba sankcionirati i pronaći rješenje kako da se ojača granica. Mi ćemo kao predstavnici najviših institucija zakonodavne vlasti u BiH raditi na usvajanju svih onih rješenja putem kojih bi se olakšala sveukupna situacija oko migrantske krize“, istakao je on.
Prema mišljenju zastupnika Branislava Borenovića, migracije su veliki izazov ne samo za Unsko-sanski kanton, već i za cijelu državu i potrebno je aktivno raditi na olakšanju trenutnog stanja koje prelazi u neku vrstu humanitarne, zdravstvene i sigurnosne krize.
„Vremena je bilo malo i zakasnilo se s nekim aktivnostima. Zato je vrlo važno napraviti jedan plan u vezi toga šta raditi u narednih pola godine i godinu dana, jer prema informacijama s kojima ja raspolažem, očigledno se neće smanjivati broj ljudi koji pokušavaju da preko ovog dijela BiH dođu do Evropske unije“, kazao je Borenović.
