Iz Društva naglašavaju kako je 1. septembar bio okvirno postavljen kao datum početka rada ljevaonice, a ukoliko se potrebna novčana sredstva osiguraju do 1. augusta, međutim, kako se navodi u saopćenju, do danas nisu osigurana potrebna novčana sredstva te se proces pokretanja proizvodnje nije realizirao.
„Trenutačna očekivanja javnosti su usmjerena na pokretanje pogona Aluminija, i to najprije ljevaonice, zatim anoda te u konačnici elektrolize, uz zadržavanje radnika. Zasad, nažalost, nema naznaka koje bi potvrdile da će Društvo Aluminij uskoro raspolagati novčanim sredstvima kako bi se ostvarilo ono što svi priželjkujemo – pokretanje svih pogona Aluminija“, navode iz te kompanije.
S obzirom da se iz sredstava Aluminija novac ne može osigurati u potpunosti, Uprava Društva očekuje novčanu pomoć i za otpremnine djelatnicima koji bi planom restrukturiranja u početnoj fazi bili tehnološki višak.
„Naglašavamo da će Društvo, putem određenih internih resursa, pokušati osigurati dio novca, no ne može osigurati sav novac koji je potreban da bi se proveo plan zbrinjavanja u predviđenom roku“, saopćili su iz Aluminija.
Dodaje se kako je Uprava Društva u kontaktu s jednim potencijalnim investitorom te se trenutačno dostavlja potrebna dokumentacija za obradu podataka, dok se povratne informacije i odluke potencijalnog investitora očekuju u predstojećem periodu.
Iz Aluminija su podsjetili kako je prije samog gašenja kompanije Uprava Društva upoznala javnost i Vladu FBiH sa situacijom u Društvu te zamolila Vladu za pomoć u nadilaženju problema koji su se, prije svega, odnosili na nekonkurentnu cijenu električne energije koju je Aluminij d.d. plaćao.
U cilju rješavanja problema, Uprava Društva je, kako se navodi, dala konkretne prijedloge za nabavku te formiranje cijene struje putem diferencije potrošača po snazi (iznad 1 TW cijena, znatno niža, se formira prema Europskoj berzi) te skretala pažnju na neutemeljeno uključivanje cijene CO2 certifikata prema Aluminiju kao korisniku van EU, čime su troškovi električne energije porasli za 8-10 euta/MWh.
Nažalost, niti jedna inicijativa ili prijedlog nisu bili prihvaćeni, naglašavaju iz Uprave Aluminija.
„Gašenjem pogona u Aluminiju d.d. Mostar, 10. jula ove godine, stekli su se svi uvjeti za proglašenje stečaja, zbog čega je Uprava kompanije trebala postupiti po zaključku Nadzornog odbora za otvaranje navedenog postupka upućivanjem zahtjeva nadležnom sudu“, pojašnjeno je.
Međutim, nedugo nakon gašenja proizvodnje, utemeljeno je „Krizno vijeće“ kojeg su činili predstavnici sindikata radnika, Nadzornog odbora, Uprave Društva, politički predstavnici HNS-a i Vlade Federacije BiH. Na prvim je sastancima zauzet jasan stav da se neće pokrenuti stečaj, nego da će se pokušati pronaći rješenje i ispitati sve mogućnosti ponovnog pokretanja proizvodnje uz obavezu zbrinjavanja radnika.
„Na tim sastancima je obećana potpora za pronalazak finansijskih sredstava za ponovno pokretanje proizvodnje, te pitanja isplate otpremnina i uvezivanje staža (napominjemo kako je dio ovog procesa u fazi rješavanja)“, navodi se dalje u saopćenju.
Nakon toga Uprava Društva je krenula u realizaciju zadataka koje je dobila putem sastanaka Kriznog vijeća, izradila je Plan restrukturiranja kompanije i Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
Prema tom planu, početka rada fabrike podijeljen je u tri faze - prvo bi s radom trebao započeti pogon ljevaonice, zatim anoda te u konačnici elektroliza. U okviru prve faze predviđeno je zapošljavanje 350 djelatnika, od čega 74 posto u proizvodnji.
„Ova kompanija bila je i ostat će ponos Mostara i Hercegovine, stoga pozivamo sve da se priključe naporima za ponovno pokretanje proizvodnje za što zasigurno postoji i nada i smisao“, poručili su iz Aluminija.
