Mladi u Bosni i Hercegovini sve više prepoznaju nužnost društvenih promjena, a nedavni protesti studenata, poput onih u Sarajevu, Zenici i Tuzli, postali su znak da su se probudili i da žele promijeniti sistem. Sociologinja Smiljana Vovna iz Tuzle analizirala je efekte masovnih protesta i mogućnosti za promjenu. Protest studenata, ali i ostalih građana u Sarajevu ispred Paralmenta BiH održani su uz brojne poruke koje su bile istaknute na protestima. “Pravda za žrtve korupcije“ i “Zločin bez kazne“ samu su neki od njih.
Međutim, postavljalo se i pitanje da li je Parlament BiH prava adresa za proteste i traženje pravde za žrtve poplava u Jablanici, Fojnici i okolini Konjica budući da je za sanacije i donacije nadležna federalna vlada, a i s obzirom na to da ta institucija, prema mišljenju mnogih, nije u mogućnosti riješiti mnoge od tih problema.
“Mislim da se adresa ne može pogriješiti ni u jednom momentu, jer pred bilo koju instituciju u ovoj državi da odu, to će biti prava adresa. To je zbog toga što nijedna institucija ne radi onako kako bi trebalo da radi i svakoj od njih bismo mogli naći veliki broj zamjerki i propusta u radu. Ako govorimo o ovoj tragediji u Jablanici i u ostalim mjestima, zašto četiri mjeseca čekamo odgovor istražnih timova tužilaštva da nam kažu da li je to tragedija se desila prirodnom katastrofom ili ima nekih drugih uzroka? Tek jučer je bilo jedno šturo saopštenje iz Tužilaštva HNK iz kojeg kažu da istraga još traje. Mi smo se, mislim, naslušali tih priča i floskula da istraga traje te da ne mogu iznositi detalje zbog toga. Sve do nekog sljedećeg događaja kada se ovaj ostavi ad acta, a mi nastavimo da se dalje bavimo nekim drugim stvarima”, navela je Vovna.
Navela je i to da protesti nisu nova pojava.
“A kada bi se prikupile sve parole koje su se u proteklih 30 godina donosile na ulice, mogao bi se napraviti opsežan dokument. Mislim da su se ovi protesti desiti mnogo prije, ali je povod bila ova tragedija u Jablanici. odnosno u Hercegovini, koja je prouzrokovana prirodnom katastrofom, međutim, postoji sumnja da je ta tragedija imala i druge uzroke”, rekla je.
Dodaje kako je mladost u BiH napokon shvatila da samo ona može donijeti promjene, naglašavajući da su protesti u Srbiji, koji su dobili širu podršku, vjerojatno imali velik utjecaj na podizanje svijesti mladih u Bosni i Hercegovini.
Protesti bez političkog utjecaja
Naša sagovornica, ipak, smatra da vlast ne zanima vapaj nezadovoljnih građana.
“Mislim da zanima samo nas, da ga jedino mi čujemo. Ne volim govoriti za njih da su političke elite jer oni su sve, a samo nisu elite. Mislim da se oni nama slatko smiju kada izađemo na ulice da se pobunimo jer znaju da apsolutno manipulišu nama 30 godina. Možemo napraviti paralelu sa zemljama okruženja, naprimjer, sa Srbijom koji se bore protiv jednog totalitarnog režima i jednog čovjeka s onim što se dešava kod nas. Imam običaj kada razgovaram sa kolegama iz Srbije reći im da su sretni jer imaju jednog, a mi imamo troje, i ne znamo protiv koga i kojom ječinom trebamo da se borimo. Kada pomislimo da smo savladali jednu stranu, pojavi se ona druga koja će da zaštiti ovog prvog ili ako nas taj bunt odvede u neke malo progresivnije strane, onda se oni vrate na priču o nacionalnim pitanjima jer znaju da je to najpogodnije tlo na kojem oni opstaju i na kojem oni vladaju”, pojasnila je Vovna.
Pitali smo kako onda ove proteste kod nas učiniti masovnim?
“Studenti su poručili da oni žele izaći iz ovog jednog društveno-političkog vakuuma u kojem se nalaze i da ne dozvoljavaju apsolutno miješanje nijedne političke stranke u njihove proteste. Oni su jasni, glasni, imaju četiri ili pet, nisam sad sigurna, jasnih zahtjeva. Predsjednik Srbije se nudi da razgovara, on jednostavno ne žele s njim da razgovaraju, kažu da nije mjerodavan i da izlazi van nadležnosti svoje iza koje treba da odgovara predsjednik. Mi to imamo ovdje i kod nas. Mi imamo situaciju u RS-u da predsjednik (Milorad Dodik op.a.) u jednu ruku, kopira predsjednika Vučića i da je on apsolutno, što bi mi rekli našim bosanskim jezikom, marica za sve. Znači, apsolutno, on odlučuje i o penzijama, i o RTV servisu, i o kupovinama, tenderima, vanjskoj i unutrašnjoj politici. Znači oglašava se po pitanjima koja nisu u njegovom domenu. Jedini način, jedini put da se ozbiljno shvate ovi protesti je nedozvoljavanje apsolutno nijednoj političkoj stranci da u njih upliva. Mi smo jučer na protestima mogli primijetiti nekoliko političkih zvaničnika koji su došli pod navodnicima da ih podrže. Zašto ste došli da podržite? Zašto niste u onim parlamentarnim klupama gdje sjedite, pokrenuli pitanje i tražili odgovornost, pa ko vam kaže da vaša kantonalna skupština nije mjerodavna za to. Ne, nego oni od situacije do situacije traže te jeftine političke poene, oglašavajući se i svrstavajući na jednu određenu stranu koja je dominantna u tom određenom trenutku, a što ne znači da će u narednom danu biti isto”, mišljenja je profesorica Vovna.
Korupcija i odgovornost – ključni problemi
Na pitanje o mentalnom sklopu ljudi u BiH, profesorica Vovna ističe da smo društvo koje je duboko pogođeno korupcijom.
“Većina ljudi ima nekog ko im nešto omogućava, bilo da su to privilegije ili ustupci. Zato mnogi ne žele izaći na ulice jer zavise od sistema koji ih podržava“, objašnjava.
Dodaje da su starije generacije pogriješile u izgradnji društva u kojem su velike razlike postale normalizovane, ali da mladi, na sreću, prepoznaju te nepravde.
“Ovo nije život već životarenje. Mi smo ucijenjeni svaki dan sa novim problemima, poskupljenjima, živimo na kašičicu i zaista želim i vjerujem svim srcem ovim mladim ljudima da su oni sposobni, da su kreativni i da žele da izađu iz ove jedne socioekonomske i političke krize i da nam na kraju zaista naprave državu onakvu kakva je po mjeri svih nas, a ne određenih političkih elita”, ustvrdila je.
Možemo li se nadati promjeni?
Profesorica je optimistična kada govori o mogućnosti promjene, napominjući da, iako je Bosna i Hercegovina obrazovana nacija, postoje veliki problemi u primjeni temeljnih ljudskih vrijednosti poput poštenja, čestitosti i humanosti.
Smatra da mladi ljudi imaju potencijal da unaprijede sistem i da promjena može biti jednostavna, ali samo ako se vrate osnovnim vrijednostima koje bi trebalo obnoviti u društvu.
“Bosanskohercegovacki čovjek je, što bismo rekli – merhametli čovjek. Mi smo ljudi širokog srca, zaista sve primamo u svoj dom dobronamjerno, ali brzo zaboravljamo određene nepravde koje su prema nama učinjene. S druge strane, to je dobro jer ne treba se vraćati na neke probleme već treba živjeti dalje i stvarati svijet u kome ćemo svi biti sretni. Ali zašto pristajemo na ovo, to bi možda bolje psiholozi objasnili vezujući to ponašanje za onaj Štokholmski sindrom, kada od onoga ko nas je oteo i ko nas je zavezeo, na kraju mi postajemo apsolutno i psihički i socijalno i u bilo kojem drugom smislu zavisni. Mislim da mladi danas imaju prozor u svijet, putuju i moraju da promijene paradigmu vrijednosti i da vrate na one, hajde da kažemo, na stare postavke”, istakla je Vovna.
Solidarnost i odgovornost
Vovna se dotakla i solidarnosti kada je u pitanju pomoć ljudima koje zadesi tragedija. Shodno tome, spomenula je pomoć Jablanici i drugim područjima u BiH koje su pogodile prošlogodišnje poplave.
“U tom prvom momentu mi smo skupljali hranu, odjeću i novac. Međutim, mi neimamo traga gdje je to završilo sve što se skupljalo. Četiri mjeseca poslije, nemamo traga da li su te donacije i novac došle do onoga kome su stvarno potrebne. Mislim da smo svi trebali stati uz mještane Jablanice kada su najavili proteste i blokade kako bi tražili i dobili odgovore i rješili situaciju u kojoj su se našli nakon poplava. Trebali smo tada biti svi zajedno u Jablanici – i iz Bihaća, i iz Tuzle, i iz Sarajeva, iz Mostara, znači svi građani smo trebali da budemo tu uz građane Jablanice i ostalih naravno mjesta jer pamtim da su oni pravili blokade i da su tražili rješenje svog problema”, rekla je Vovna.
Zatim je dodala da se od takve situacije u javnosti predstavlja iskrivljena slika.
“Imamo donaciju gdje je dva mjeseca bila pruga u zraku koja čak nije ni sklonjena nego je doslovno visilai onda smo dočekali stranog investitora, odnosno donatora, stranu tursku firmu da nam to riješi i potrčali su političari prvi da se slikaju i da kažu evo konačno je pruga napravljena. Znači donacije su velikim dijelom od nas. Mi ne treba da se bojimo da izađemo na ulicu i da iznesemo mišljenje i prozovemo javno one koji su odgovorni. Ključni problem u ovoj našoj državi je odgovornost. Ovdje 30 godina nema odgovornosti za propale investicije, za kriminal, za koruptivne radnje, za utaje poreza, za bilo koji problem. Čudan smo mi narod, ali hoću da vjerujem i mislim da kod ‘običnog čovjeka’ preovladavaju dobre osobine, jer mi živimo sa svojim komšijama, mi se s njima susrećemo, mi s njima dijelimo i dobro i zlo, a ovi nedodirljivi političari su danas tu, sutra pitanje je ko će suta biti da li oni ili neko drugi? Tako da mislim da mladi ljudi zaista trebaju da se vode ovim nekim stvarima ako žele da ostanu”, poručila je Vovna.
Također, vjeruje da Bosanci i Hercegovci imaju solidarnosti i dobrih osobina, koje se manifestiraju kroz svakodnevne međuljudske odnose. Međutim, dodaje da političke elite to koriste za vlastite interese.
“Najgori bojkot ove države je odlazak mladih. Oni moraju preuzeti odgovornost i boriti se za zemlju kakvu žele”, zaključila je profesorica Vovna piše N1
