S druge strane entitetske linije podaci se još sabiraju, bar tako tvrde u Ministarstvu obrazovanja FBiH. Čekaju se podaci iz kantonalnih ministarstava koja su nadležna za oblast obrazovanja. Ako je suditi prema stanju u Unsko-sanskom kantonu, u FBiH ukupna slika nije mnogo bolja u odnosu na RS. Osim USK-a, čini se da ostali u BiH ovaj problem guraju pod tepih jer to otvara pitanje viška uposlenih, a samim tim i nepotrebnog utroška budžetskog novca, prenosi Oslobođenje.ba.
Sjetna učiteljica
Nedaleko od Pala u MZ Podgrab ove godine školsko zvono neće obradovati ni jednog prvačića. Ne raduje to Mirjanu Koroman, penzionisanu učiteljicu, koja pamti sretnija vremena u ovoj školi, pa samim tim i u Podgrabu. Kako kaže, sebe često uhvati kako sa sjetom gleda na ulicu ispred kuće.
- Nekada je ovuda prolazilo puno djece. Danas ne prođe ni jedno, prođe i po nekoliko dana da ne vidim ni jedno dijete, kaže Mirjana.
Utjeha su joj knjige koje čita okružena cvijećem o kojem se brine s puno pažnje i ljubavi. Uloženi trud ne bi žalila kada bi se našlo neko dijete da ukrade poneki cvijet, pa čak i da ga polomi.
- Nema, ni da ga počupa, a to bi bilo divno. Moja unučica kada dođe,jedino ona malo počupa. To bi bilo divno da ima neko da počupa, ali nema, nema ko voćku da ubere, priča nam Mirjana.
U posljednjih devet godina broj prvačića u RS-u se smanjio za skoro 1.500. U školske klupe ove godine će njih 9.293. To govori i o negativnim demografskim kretanjima s kojima se Ministarstvo obrazovanja u RS-u ne može samo nositi.
- U okviru naših nadležnosti uključeni smo u kreiranje demografskih mjera, a samu inicijativu je pokrenula predsjednica RS-a. Mi ne možemo direktno uticati na to želi li neko ići odavde ili ne, ali je važno da stvorimo što bolje uslove za odvijanje nastave, kaže ministrica obrazovanja i kulture RS-a Natalija Trivić.
Prema posljednjim dostupnim podacima, tokom posljednje godine u FBiH je u inostranstvo otišlo oko 1.900 osnovaca. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, samo na području Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke, te Hercegbosanske županije (HBŽ) ispisana su 264 učenika. Odlaze i porodice s manjom djecom, pa će tako samo u Livnu u odnosu na prošlu, ove godine biti manje jedan cijeli prvi razred.
Demografskih mjera nema, a vlasti bježe od racionalizacije troškova obrazovanja koja se nameće smanjenjem broja đaka. Konkretne mjere najavili su u USK-u, gdje nedostaje 650 učenika. U Vladi se razmišlja o zatvaranju određenog broja područnih škola, ali i smanjenju broja nastavnog kadra. Na uvjeravanja da niko neće ostati bez posla u Sindikatu ne vjeruju i najavljuju štrajk na početku nove školske godine.
Odlaze porodice
- Realna je slika da niko nije prikrivao stanje broja učenika, nego realno ljudi svakodnevno odlaze iz ovog kantona za boljim životom negdje drugdje pritom odvodeći djecu iz naših škola. Iz osnovnih mnogo više nego iz srednjih, jer radi se o parovima u četrdesetim godinama koji dolaze do posla ili nekakvog sličnog angažmana u inostranstvu, gdje i preseljavaju, kazala nam je Zehra Hadžić, predsjednica Sindikata osnovnog obrazovanja USK-a.
Prema podacima Vlade USK-a, zbog smanjenja broja djece godišnje se nepotrebno troši skoro 10 miliona maraka. Šta je sa ostalim dijelovima BiH, za sada se šuti, a sredina kao što je Bosanskopodrinjski kanton, gdje je broj učenika neznatno porastao, sve je manje. U BPK-u će ove godine u školske klupe 248 prvačića. Neće biti zatvaranja škola. U posljednjih deset godina zatvorena je samo jedna u selu Kraboriš, gdje nije bilo više učenika.
