Navodno je tužiteljica Bosiljčić odluku o obustavi istrage obrazložila nedostatkom dokaza, prenosi Oslobođenje.ba.
Sapunica
Pokušali smo ovu informaciju provjeriti i iz prve ruke, odnosno u Tužilaštvu BiH. Međutim, opće je poznato da je lakše iscijediti vodu iz kamena, nego dobiti informaciju iz Tužilaštva BiH, osim ako se ne radi o samoreklamirajućim saopćenjima o protokolarnim sastancima glavne tužiteljice Gordane Tadić. Takva saopćenja nose oznaku žurno.
Podsjećamo, prije skoro tri godine Tužilaštvo BiH je otvorilo istragu zbog neprovođenja spomenute odluke Ustavnog suda BiH. Saslušan je niz zvaničnika u RS-u, uključujući i tadašnju premijerku Željku Cvijanović.
Tadašnji predsjednik RS-a Milorad Dodik je u početku javno najavljivao kako će odbiti poziv iz Tužilaštva BiH. Danima je trajala sapunica o tome ko će kome doći na noge, Dodik Tužilaštvu ili Tužilaštvo Dodiku. Na kraju je prvi čovjek RS-a, koristeći njegovu terminologiju, došao u “Teheran”, kako bi dao izjavu “neustavnoj i antidejtonskoj instituciji”.
I tu se priča, po svemu sudeći, završila.
- Tužilaštvo je poslije toliko vremena, a u vezi sa ovim konkretnim slučajem, moralo da donese nekakvu odluku. Međutim, ovdje postoji i jedan pravni problem, a to je ko može biti odgovoran za neprovođenje odluke Ustavnog suda. Ne kažem da nema čak i političkih problema, ali ima i pravnih, ko je krivičnopravno odgovoran. Ipak, bez obzira na sve, mislim da je Tužilaštvo moralo donijeti nekakvu odluku, kazao nam je profesor ustavnog prava Nurko Pobrić.
Prema njegovim riječima, problem predstavlja i nepreciznost u Krivičnom zakonu BiH o tome ko je odgovoran za neprovođenje odluke Ustavnog suda. Ovakve odluke treba da provode parlamenti, a u ovom konkretnom slučaju to je Narodna skupština RS-a. Međutim, smatra nelogičnim da se krivično procesuiraju svi članovi NSRS-a.
Zbog toga se s pravom postavlja pitanje kakav je smisao uvrštavanja ovog krivičnog djela u Krivični zakon BiH ako se ne može utvrditi počinilac.
Akrobacije
- To i jeste problematično. Zašto uvrštavati u neki zakon, posebno Krivični, neke odredbe koje su u pojedinim situacijama neprovodljive. Koliko ja znam, oni su u RS-u donijeli drugi zakon i praktično više ne postoji onaj zakon koji je poništen. Tako su nekim pravnim akrobacijama izigrali odluku Ustavnog suda BiH, dodao je Pobrić.
Posljednja proslava 9. januara u Banjaluci ostala je upamćena i po prisustvu predstavnika HDZ-a BiH s Draganom Čovićem na čelu. Nakon brojnih reakcija kako u BiH tako i susjednoj Hrvatskoj, lider HDZ-a poručio je da članovima njegove stranke “niko neće određivati hoćemo li se pojaviti na svečanoj akademiji, na jednoj, drugoj ili trećoj lokaciji”.
